hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04

Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.)

Smiljana Leinert Novosel ; Fakultet političkih znanosti, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (1 MB) str. 53-72 preuzimanja: 813* citiraj
APA 6th Edition
Leinert Novosel, S. (2018). Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.). Politička misao, 55 (1), 53-72. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04
MLA 8th Edition
Leinert Novosel, Smiljana. "Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.)." Politička misao, vol. 55, br. 1, 2018, str. 53-72. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04. Citirano 02.12.2020.
Chicago 17th Edition
Leinert Novosel, Smiljana. "Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.)." Politička misao 55, br. 1 (2018): 53-72. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04
Harvard
Leinert Novosel, S. (2018). 'Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.)', Politička misao, 55(1), str. 53-72. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04
Vancouver
Leinert Novosel S. Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.). Politička misao [Internet]. 2018 [pristupljeno 02.12.2020.];55(1):53-72. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04
IEEE
S. Leinert Novosel, "Društveni položaj žena u Republici Hrvatskoj: žena i obitelj (1999. – 2016.)", Politička misao, vol.55, br. 1, str. 53-72, 2018. [Online]. https://doi.org/10.20901/pm.55.1.04

Sažetak
Longitudinalno istraživanje percepcije mladih, obrazovanih ispitanika o promjenama uloga žena i muškaraca u Hrvatskoj (1999. – 2016.) ukazuje na visoki stupanj postignute egalitarnosti u sferi javnosti, “izvan doma” (kontrolirano kroz vrste zanimanja i karakter uloga). U privatnoj sferi, “u domu”, postoji stagnacija, čak pogoršanje ženinog položaja u obitelji – nalazi govore o “vraćanju” patrijarhalnih modela rodnih uloga, posebice onih vezanih uz odgoj djece i brigu za starije članove te kućanske obaveze. Očekuje se da se žene više nego prije, iako rade, brinu oko odgoja djece, vode djecu liječniku, odlaze na roditeljske sastanke, brinu za starije, dok im se u kućanskim poslovima postupno pridružuju i muškarci; oni manje participiraju u aktivnostima oko djece (ranije je bio pozitivan trend), što muškarcima povećava šanse u vezi sa zaposlenošću i profesionalnim razvojem. Tome u prilog svjedoči i različita struktura korištenja slobodnog vremena – žene ga još uvijek dominantno posvećuju obitelji, ponešto brizi za osobni izgled, a muškarci sebi (informiranje, napredovanje). Iako mladima ideal ostaje moderna obitelj i egalitarni odnosi na svim razinama, praksa se zasad od toga udaljava u odnosu na 1999. Nastavak kumulacije uloga za žene, onih modernih i tradicionalnih, bez preraspodjele, dovodi do pitanja jačaju li tradicionalna shvaćanja ili se radi o “tradicionalnosti iz nužde” kao odgovoru na prepuštanje odgovornosti za organizaciju obiteljskog života isključivo pojedincima.

Ključne riječi
rodna ravnopravnost; studenti; uloge žena i muškaraca; obitelj; društvo

Hrčak ID: 196782

URI
https://hrcak.srce.hr/196782

[engleski]

Posjeta: 2.167 *