Igor Ružić
orcid.org/0000-0003-4964-7190
; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
Čedomir Benac
; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, HrvatskaGrađevinski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Suzana Ilić
; Lancaster University, Lancaster Environment Centre, Velika Britanija
Nino Krvavica
; Građevinski fakultet Sveučilišta u Rijeci, Rijeka, Hrvatska
APA 6th Edition Ružić, I., Benac, Č., Ilić, S. i Krvavica, N. (2018). Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu. Hrvatske vode, 26 (103), 27-34. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/197079
MLA 8th Edition Ružić, Igor, et al. "Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu." Hrvatske vode, vol. 26, br. 103, 2018, str. 27-34. https://hrcak.srce.hr/197079. Citirano 05.12.2019.
Chicago 17th Edition Ružić, Igor, Čedomir Benac, Suzana Ilić i Nino Krvavica. "Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu." Hrvatske vode 26, br. 103 (2018): 27-34. https://hrcak.srce.hr/197079
Harvard Ružić, I., et al. (2018). 'Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu', Hrvatske vode, 26(103), str. 27-34. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/197079 (Datum pristupa: 05.12.2019.)
Vancouver Ružić I, Benac Č, Ilić S, Krvavica N. Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu. Hrvatske vode [Internet]. 2018 [pristupljeno 05.12.2019.];26(103):27-34. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/197079
IEEE I. Ružić, Č. Benac, S. Ilić i N. Krvavica, "Geomorfološke promjene minijaturnog žala na kršu", Hrvatske vode, vol.26, br. 103, str. 27-34, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/197079. [Citirano: 05.12.2019.]
Sažetak Žalo duljine oko 70 m nalazi se u uvali Uboka, na zapadnoj obali Riječkog zaljeva. Od 2. siječnja do 12. travnja 2012. godine provedeno je 11 mjerenja topografije žala. Korištena je Structure-from-Motion (SfM) fotogrametrija pomoću koje su generirani trodimenzionalni oblaci točaka visoke preciznosti i razlučivosti. Korištena metodologija je omogućila povoljno i brzo snimanje geomorfoloških promjena. Zabilježene su značajne promjene tijela žala prouzročene uzajamnim djelovanjem valova i istjecanjem površinskih i podzemnih voda kada dolazi do erozije žala oblikovanjem kanala kroz njegovo tijelo. Nakon prestanka istjecanja žalo se brzo oporavlja, odnosno poprima prvotni oblik djelovanjem vjetrovnih valova. Na mjestu kanala brzo se formira berma žala, najprije ona uža, a nakon toga stabilna široka i visoka berma. U slučaju kanaliziranja bujičnih vodotoka na ušću žala dolazi do znatnog povećanja brzina toka u odnosu na prirodan način otjecanja, koji je opisan u ovom radu, zbog čega može doći do trajne erozije žala.