hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31306/s.60.1.4

Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda

Marija Bubaš   ORCID icon orcid.org/0000-0003-2120-2974 ; Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska
Karmen Bradvica ; Hrvatski zavod za zaštitu zdravlja i sigurnost na radu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (514 KB) str. 37-48 preuzimanja: 403* citiraj
APA 6th Edition
Bubaš, M. i Bradvica, K. (2018). Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda. Sigurnost, 60 (1), 37-48. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4
MLA 8th Edition
Bubaš, Marija i Karmen Bradvica. "Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda." Sigurnost, vol. 60, br. 1, 2018, str. 37-48. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4. Citirano 17.10.2021.
Chicago 17th Edition
Bubaš, Marija i Karmen Bradvica. "Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda." Sigurnost 60, br. 1 (2018): 37-48. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4
Harvard
Bubaš, M., i Bradvica, K. (2018). 'Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda', Sigurnost, 60(1), str. 37-48. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4
Vancouver
Bubaš M, Bradvica K. Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda. Sigurnost [Internet]. 2018 [pristupljeno 17.10.2021.];60(1):37-48. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4
IEEE
M. Bubaš i K. Bradvica, "Nova metodologija za procjenu rizika statodinamičkih napora - Smart metoda", Sigurnost, vol.60, br. 1, str. 37-48, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31306/s.60.1.4

Sažetak
U ovome radu prikazan je razvoj novog alata namijenjenog procjeni rizika na radnom mjestu. Radi se o metodi pomoću koje je omogućen numerički izračun svih rizičnih faktora i ukupne razine rizika za pojavu profesionalnih bolesti mišićno-koštanog sustava (sindrome prenaprezanja). Prilikom procjene, najprije se utvrđuju brojčane vrijednosti svakog pojedinog rizičnog faktora za koje u literaturi postoje dokazi da dovode do nastanka sindroma prenaprezanja, a to su: trajanje radnog zadatka, broj ponavljajućih pokreta (repeticija), snaga potrebna da se izvrši dotični radni zadatak te položaj u kojem se tijelo nalazi tijekom obavljanja zadatka. Svaki element procjene prikazan je kao zasebni dio u vlastitoj evaluacijskoj tablici, s pripadajućim bodovima. Nakon što se utvrde brojčane vrijednosti svakog pojedinog rizičnog faktora, potrebno ih je uvrstiti u jednadžbu kojom se dolazi do konačnog rezultata, odnosno vrijednosti ukupnog rizika za razvoj sindroma prenaprezanja. Naposljetku se prema posebnoj tablici iz konačnog rezultata očitava jedna od moguće četiri razine rizika od oštećenja zdravlja koje su označene zelenom, žutom, narančastom i crvenom bojom. Nakon testiranja prvotne verzije metode i usporedbe s drugim sličnim alatima, može se zaključiti kako se radi o jednostavnom alatu, pogodnom za primjenu u praksi jer omogućava numerički izračun radnih zadataka s ponavljajućim pokretima, povremenom primjenom sile, neprimjerenim položajem tijela, ali uzima u obzir i međudjelovanje svih navedenih elemenata. Nacrt metode u fazi je daljnjeg testiranja i znanstvene evaluacije.

Ključne riječi
sindromi prenaprezanja; procjena rizika; nova metodologija

Hrčak ID: 198226

URI
https://hrcak.srce.hr/198226

[engleski]

Posjeta: 859 *