Pregledni rad

https://doi.org/10.32728/studpol/2017.06.01.03

PRAVO NA SAMOODREĐENJE NARODA U SVJETLU MEĐUNARODNOPRAVNIH PITANJA I DISOLUCIJE SFRJ

Bartul Marušić ; Hrvatski plemićki zbor, Zagreb

Sažetak

Pravo na samoodređenje naroda jedno je od najspornijih pojmova u
međunarodnome javnom pravu. Jednako tako, taj je pojam ne samo pravni
već i filozofski, politološki, sociološki i povlači za sobom razna pitanja i
reperkusije. Zbog toga se njegovoj analizi treba pristupiti detaljno, postupno
i interdisciplinarno kako bi se sagledali razni važni aspekti toga pojma koji
dovode do odgovora na pitanje je li samoodređenje naroda princip ili pravo
i koga se tiče, je li to pravo jus cogens de facto i de iure ili je uvjetovano i
ograničeno drugim pravilima suvremenoga međunarodnopravog poretka.
Tu se prije svega misli na kogentnu zabranu narušavanja teritorijalnoga
integriteta postojećih država te ugrožavanja međunarodnoga mira i
stabilnosti proklamiranih još u Povelji Ujedinjenih naroda. To povlači za
sobom razmatranje načela uti possidetis i njegovih korijena i obveznosti
primjene, jednako kao i secesije kao najčešće posljedice afirmativnoga
ostvarivanja prava na samoodređenje naroda. Također se na to nadovezuje i
pitanje disolucije država, najčešće federalnih, za koju se treba proanalizirati
ima li ona materijalne razlike s obzirom na secesiju koja također nije
izrijekom ni dopuštena ni zabranjena. Autor sve te povezane pojave i
pojmove interpretira kroz nama najbliže poznat slučaj, i dalje nedavnoga,
raspada bivše Jugoslavije koja je bila moderni presedan za federalne
države, a ima odjeka i u aktualnim zbivanjima poput onih u Ukrajini i
Španjolskoj. Da bi se imao još potpuniji dojam o povezanosti prava, politike
i raznih interesa, progovara se i o konstitutivnosti naroda, manjinama
i njihovim pravima na osnovi raznih dokumenata i mišljenja teoretičara
te i o državotvornosti i državnom priznanju za koje jednako tako nema
konsenzusa o tome je li ono konstitutivni ili deklaratorni akt trećih država
i međunarodne zajednice. Da bi se izbjegao najgori mogući scenarij, a to je
onaj prihvaćanja pravnoga „statusa quo“, treba kroz otvoreno raspravljanje
i davanje prijedloga de lege ferenda precizirati pravnu problematiku kako
se ne bi političkim i javnim diverzijama ili distrakcijama prikrivali interesi
koji su ili suprotni duhu Ujedinjenih naroda ili su, s druge strane, legitimno
suprotstavljeni jedni drugima.

Ključne riječi

pravo na samoodređenje naroda; raspad SFRJ; uti possidetis i secesija; politička filozofija

Hrčak ID:

198583

URI

https://hrcak.srce.hr/198583

Datum izdavanja:

28.3.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski talijanski

Posjeta: 5.978 *