Filozofska istraživanja, Vol. 37 No. 4, 2017.
Prethodno priopćenje
https://doi.org/10.21464/fi37412
Matematika i mišljenje svrhe sveg mislivog u Platona
Ćiril Čoh
orcid.org/0000-0001-6866-2025
; Prva gimnazija Varaždin, Preradovićeva 14, HR–42000 Varaždin
Sažetak
U tekstu se razmatra Platonovo izlaganje učenja o Dobru u Politeji, te učenje o prvim počelima u Timeju i Fedonu. Pritom se za polazište uzima Platonova tvrdnja da se Dobro može promatrati u njegovom vlastitom mjestu, odnosno u njegovoj chora (Resp. 516b4–7). Takvo motrenje je motrenje Dobra po sebi, a ne u slici ili u prividu. Bijeg u logose u Fedonu nije samo bijeg u govor koji razlaže ideje, nego prije toga, bijeg u logose koji sudjeluju u neprekinutoj analogiji. Ona dominira izlaganjem o prvim počelima u Timeju. Primijenjena na crtu u Politeji preobražava tu crtu iz puke usporedbe s geometrijskim primjerom, u crtu na kojoj se mjesto kao chora razlikuje od mjesta kao topos. Takva crta omogućuje gledanje Dobra u njegovoj vlastitoj chora. Ona pripada jednoj drugačijoj matematici koju možemo nazvati noetičkom.
Ključne riječi
Platon; prva počela; jezik; chora; topos; bijeg u logose; neprekinuta analogija; Platonova crta; eidetski brojevi; noetička matematika
Hrčak ID:
199385
URI
Datum izdavanja:
8.2.2018.
Posjeta: 2.446 *