hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4

Brojnost šumske voluharice (Myodes glareolus Schreb.) kao indikativni faktor strukture šuma i utjecaja šumarskog gospodarenja u aluvijalnoj nizini Drave

Győző F. Horváth ; University of Pécs, Faculty of Science, Institute of Biology, Department of Ecology
Dániel Tóth ; University of Pécs, Faculty of Science, Institute of Biology, Department of Ecology

Puni tekst: engleski, pdf (533 KB) str. 161-170 preuzimanja: 237* citiraj
APA 6th Edition
Horváth, G.F. i Tóth, D. (2018). Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region. Šumarski list, 142 (3-4), 161-170. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
MLA 8th Edition
Horváth, Győző F. i Dániel Tóth. "Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region." Šumarski list, vol. 142, br. 3-4, 2018, str. 161-170. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4. Citirano 10.07.2020.
Chicago 17th Edition
Horváth, Győző F. i Dániel Tóth. "Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region." Šumarski list 142, br. 3-4 (2018): 161-170. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
Harvard
Horváth, G.F., i Tóth, D. (2018). 'Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region', Šumarski list, 142(3-4), str. 161-170. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
Vancouver
Horváth GF, Tóth D. Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 10.07.2020.];142(3-4):161-170. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4
IEEE
G.F. Horváth i D. Tóth, "Abundance of bank vole (Myodes glareolus Schreb.) as an indicative factor of different forest structure and management in the Drava plain region", Šumarski list, vol.142, br. 3-4, str. 161-170, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.142.3-4.4

Sažetak
Očuvanje bioraznolikosti u šumama u kojima se provodi gospodarenje moguće je pod uvjetom da se razmotri koliko su šumarski zahvati (završna sječa ili sječa radi obnavljanja) u skladu s prirodnim procesima degradacije i prirodne dinamike u šumskim staništima. S obzirom da sitni sisavci djeluju na povećanje bioraznolikosti i funkcionalne kompleksnosti šumskih ekosustava, koriste se kao važan elemenat za izradu modela u istraživanju utjecaja šumarskih zahvata, fragmentacije i degradacije na različita šumska staništa.
Šumska voluharica (Myodes glareolus Schreb.) česta je vrsta glodavca u šumama u aluvijalnoj nizini rijeke Drave. Istraživali smo razlike u demografskoj strukturi, prostorne i sezonalne razlike u vjerojatnosti ulova i ponovnog ulova te gustoću populacija ove vrste u različitim staništima. Monitoring popu­lacije sitnih sisavaca proveden je tijekom četiri mjeseca, od srpnja do listopada 2007. godine u okviru Hrvatsko-Mađarskog prekograničnog programa (DRAVA-INTERECO). Pritom su korištene metode hvatanje-obilježavanje-ponovno hvatanje (CMR) opisane u protokolu Horváth & Kovačić (2007). Izlovljavanje je provedeno u tri šumska staništa različite strukture: u Mađarskoj u šumi Lankoci na dva lokaliteta (stara, zaštićena šuma i pošumljeno stanište), u Hrvatskoj u šumi Repaš (gospodarena šuma).
Prema CMR metodi određena su tri parametra (čimbenika): ukupan broj ulova (ni), broj ponovnih ulova (ri), broj ulovljenih jedinki (mi). Razlike u uspjehu ponovnog ulova testirali smo prema udjelu ponovnog ulova (rr%).
Šumska voluharica je bila eudominantna vrsta na sva tri staništa. Uzorkovanjem provedenim tijekom četiri mjeseca na trima šumskim lokalitetima ukupno je obilježeno 740 jedinki šumske voluharice. Ukupan broj ulova bio je 1401, a ponovnih ulova bilo je 661. Parametri uspjeha ponovnog ulova razlikovali su se na tri istraživana staništa i mijenjali su se tijekom sezone. Za procjenu i uspoređenje parametara populacija šumske voluharice koristili smo Jolly-Seber model, POPAN formulu. Prilikom selekcije modela, prva dva najbolje odgovarajuća modela potvrdili su našu hipotezu, prema kojoj gustoća populacija i preživljavanje ove vrste ovise od starosti i strukture šumskih staništa. Prema naj­boljem modelu procijenjeno preživljavanje u starijoj sastojini zaštićene šume bilo je signifikantno veće nego u pošumljenoj sastojini. Drugi model je pokazao da je procijenjena vrijednost superpopulacije bila najveća u starijoj sastojini zaštićene šume.
Ovi rezultati su potvrdili da je stara, zaštićena šuma najpogodnije stanište za šumsku voluharicu, čije populacije brzo reagiraju na promjene u strukturi staništa uzrokovane gospodarenjem, te da se ova vrsta može koristiti kao indikator.

Ključne riječi
Myodes glareolus; sezonske promjene; veličina populacije; procjena; POPAN model

Hrčak ID: 199396

URI
https://hrcak.srce.hr/199396

[engleski]

Posjeta: 419 *