hrcak mascot   Srce   HID

Stručni rad

PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.

IVA SORTA-BILAJAC TURINA ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
ĐULIJA MALATESTINIĆ ; Nastavni zavod za javno zdravstvo Primorsko-goranske županije, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet i Upravni odjel za zdravstvo Primorsko-goranske županije, Rijeka, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (216 KB) str. 207-219 preuzimanja: 79* citiraj
APA 6th Edition
SORTA-BILAJAC TURINA, I. i MALATESTINIĆ, Đ. (2018). PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.. Acta medica Croatica, 72 (2), 207-219. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/199527
MLA 8th Edition
SORTA-BILAJAC TURINA, IVA i ĐULIJA MALATESTINIĆ. "PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.." Acta medica Croatica, vol. 72, br. 2, 2018, str. 207-219. https://hrcak.srce.hr/199527. Citirano 07.12.2019.
Chicago 17th Edition
SORTA-BILAJAC TURINA, IVA i ĐULIJA MALATESTINIĆ. "PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.." Acta medica Croatica 72, br. 2 (2018): 207-219. https://hrcak.srce.hr/199527
Harvard
SORTA-BILAJAC TURINA, I., i MALATESTINIĆ, Đ. (2018). 'PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.', Acta medica Croatica, 72(2), str. 207-219. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/199527 (Datum pristupa: 07.12.2019.)
Vancouver
SORTA-BILAJAC TURINA I, MALATESTINIĆ Đ. PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.. Acta medica Croatica [Internet]. 2018 [pristupljeno 07.12.2019.];72(2):207-219. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199527
IEEE
I. SORTA-BILAJAC TURINA i Đ. MALATESTINIĆ, "PROCJENA REPRODUKTIVNOG ZDRAVLJA ŠKOLSKE DJECE U HRVATSKOJ ZA ŠKOLSKU GODINU 2015./2016.", Acta medica Croatica, vol.72, br. 2, str. 207-219, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/199527. [Citirano: 07.12.2019.]

Sažetak
Cilj: Prikazati učestalost korištenja zdravstvenih usluga, obuhvat zdravstvenim odgojem, te reproduktivni zdravstveni status školske djece u školskoj godini 2015./2016., po županijama, prema statističkim pokazateljima iz godišnjih izvješća Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i Državnog zavoda za statistiku. Metode: Analizirani su: broj posjeta savjetovalištima službi školske medicine učenika osnovnih i srednjih škola u šk. g. 2015./2016.; broj posjeta zbog planiranja obitelji jelatnostima zdravstvene zaštite žena, po dobnim skupinama, u 2016.; broj učenika osnovnih i srednjih škola obuhvaćenih zdravstvenim odgojem u šk. g. 2015./2016.; broj pobačaja prema prebivalištu žene u 2016., te broj legalno induciranih pobačaja i živorođene djece prema dobnim skupinama za 2015. i 2016. godinu. Za izračun stopa korišteni su: podatci o broju učenika, broju žena fertilne dobi, broju rodilja, te broju živorođene djece. Izračunat je: broj posjeta savjetovalištima
službi školske medicine na 1.000 učenika, ukupno i po temama, po županijama, za osnovnu i za srednju školu u šk. g. 2015./2016.; broj posjeta zbog planiranja obitelji u djelatnosti zdravstvene zaštite žena na 1.000 žena fertilne dobi, po dobnim skupinama, po županijama, u 2016.; broj osnovnoškolaca i srednjoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem na 1.000 učenika, ukupno i po temama, po županijama, u šk. g. 2015./2016.; broj legalno induciranih pobačaja na 1.000 žena fertilne dobi, po županijama, za 2016.; te broj legalno induciranih pobačaja na jedno živorođeno dijete, na 100 rodilja, odnosno na 1.000 žena fertilne dobi, po dobnim skupinama, za 2015. i 2016. godinu. Rezultati: Učenici osnovnih škola su 19.653 puta potražili usluge savjetovališta, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 60,57, najniža je bila u Virovitičkopodravskoj županiji (7,52). Savjet o reproduktivnom zdravlju potražili su 794 puta, stopa za Hrvatsku iznosila je 2,45, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (9,75). Srednjoškolci su 10 481 put potražili usluge savjetovališta, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 63,05, najniža je bila u Brodsko-posavskoj županiji (1,88). Savjet o reproduktivnom zdravlju potražili su 644 puta, stopa za Hrvatsku iznosila je 3,87, najviša je bila u Ličko-senjskoj županiji (14,06). U djelatnostima zdravstvene zaštite žena među pacijenticama do 16 godina najviša stopa bila je u Sisačko-moslavačkoj županiji (1,88). U Varaždinskoj županiji ni jedna djevojka mlađa od 16 godina nije posjetila ginekologa zbog planiranja obitelji. U dobi 16-19 godina najviša stopa bila je u Virovitičko-podravskoj županiji (21,49), a najniža u Zadarskoj županiji (0,13). Broj osnovnoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem iznosio je 149 768, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 461,59, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (800,12). Broj srednjoškolaca obuhvaćenih zdravstvenim odgojem iznosio je 48 426, stopa na 1.000 učenika za Hrvatsku iznosila je 291,32, najviša je bila u Primorsko-goranskoj županiji (554,50). Stopa legalno induciranih pobačaja na 1.000 žena fertilne dobi za Hrvatsku iznosila je 2,59, najviša je bila u Istarskoj (7,13), Međimurskoj (5,59), Varaždinskoj (5,67), Primorsko-goranskoj (4,56) i Ličko-senjskoj županiji (4,02). Stopalegalno induciranih pobačaja u 2016. na 100 rodilja do 19 godina iznosila je 16,84, dok je na 1.000 žena fertilne dobi do19 godina iznosila 1,51. Rasprava: Kultura proaktivnog razmišljanja o vlastitom zdravlju nedovoljno je razvijena među školskom djecom (neujednačenost broja posjeta savjetovalištima, kao i posjeta djelatnostima zdravstvene zaštite žena), što dovodi do pobačaja i poroda, spolno prenosivih bolesti, pa i pojave novotvorina u populaciji do 19 godina. Ističe se potreba njihovog osnaživanja proaktivnim pristupom od strane sustava. Međutim, dosadašnje promicanje zdravstvenog odgoja značajno varira među županijama, te je, s obzirom na prikazane pokazatelje i dobivene rezultate, ili manjkavo ili zahtijeva promjenu metodologije. Mogući pravac budućeg djelovanja može biti jačanje ekstrakurikularnih aktivnosti kojima se unaprjeđuje reproduktivna zdravstvena pismenost školske djece. Zaključak: Navedeni podatci su podloga za razvoj intervencija unaprjeđenja zdravstvene pismenosti sinhronim pristupom stručnjaka iz područja zdravstva i školstva. Spolnost u 21. stoljeću ne smije biti tabu. Upravo zdravstvena pismenost mijenja zdravstveno ponašanje.

Ključne riječi
reproduktivno zdravlje; školska djeca; zdravstveni odgoj; zdravstvena pismenost; Hrvatska

Hrčak ID: 199527

URI
https://hrcak.srce.hr/199527

[engleski]

Posjeta: 204 *