Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.21464/sp32211

Genealogija Drugog i prakse spacijalizacije

Dušan Marinković orcid.org/0000-0002-5352-4719 ; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad
Dušan Ristić ; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad
Žolt Lazar ; University of Novi Sad, Faculty of Philosophy, Dr Zorana Đinđića 2, RS–21000 Novi Sad

Sažetak

U radu polazimo od pretpostavke implicitne prisutnosti statičnog i nedijalektičkog prostora fizičke geografije u antropologiji i sociologiji devetnaestog stoljeća. Za razliku od antropologije koja je otkrila egzotičnog i udaljenog Drugog kao dramaturgiju u prostoru s nedostatkom povijesti, sociologija Drugog njegovu društvenu značajnost otkriva na razini svakodnevno prisutne bliskosti doma. U radu tvrdimo da su otkriveni Drugi isprva bili spacijalizirani na nepovijestan i nedijalektičan način – kao i sam prostor – a da je naknadna teorijska i epistemološka prostorna regionalnost dovela do regionalizacije Drugosti. U radu zaključujemo da su se diskursi mnoštva regionalno konstruiranih Drugosti pojavili u antropologiji i društvenim znanostima tek nakon prostornog zaokreta i razumijevanja procesa spacijalizacije kao društvene tehnologije moći, odnosno proizvodnje prostora.

Ključne riječi

geoepistemologija; Drugi; moć/prostor; regionalizacija; spacijalizacija

Hrčak ID:

200291

URI

https://hrcak.srce.hr/200291

Datum izdavanja:

30.4.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski francuski njemački

Posjeta: 2.186 *