hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7

Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije

Petar Jakopec   ORCID icon orcid.org/0000-0003-0353-2806 ; Filozofski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (116 KB) str. 95-105 preuzimanja: 1.958* citiraj
APA 6th Edition
Jakopec, P. (2018). Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije. Obnovljeni Život, 73. (1.), 95-105. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7
MLA 8th Edition
Jakopec, Petar. "Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije." Obnovljeni Život, vol. 73., br. 1., 2018, str. 95-105. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7. Citirano 07.03.2021.
Chicago 17th Edition
Jakopec, Petar. "Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije." Obnovljeni Život 73., br. 1. (2018): 95-105. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7
Harvard
Jakopec, P. (2018). 'Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije', Obnovljeni Život, 73.(1.), str. 95-105. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7
Vancouver
Jakopec P. Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije. Obnovljeni Život [Internet]. 2018 [pristupljeno 07.03.2021.];73.(1.):95-105. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7
IEEE
P. Jakopec, "Stoička etika vrline i Rousseauova koncepcija građanske religije", Obnovljeni Život, vol.73., br. 1., str. 95-105, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31337/oz.73.1.7

Sažetak
Stoicizam je, kao jedna od grčko–helenističkih škola, odigrao ključnu ulogu u povijesti filozofske misli, ali i u samom shvaćanjem etike. Stoičko se učenje, napose u razdoblju rimskog stoicizma (mladog stoicizma), usmjerilo na etička pitanja. Prema tome stoička etika kao zasebna filozofska disciplina stoicizma u biti je i nastala upravo u periodu mlade stoe u posljednjim stoljećima prije Krista te u prva dva stoljeća poslije Krista. Temelji stoičke etike počivaju u prevladavanju razuma nad strastima i emocijama. Za stoika etički je ideal postati i biti mudar, a konačni je cilj i smisao sljedbenika stoicizma ustrajati u duhu sveukupne filozofije stoicizma. Uzor za postizanje vrlina, odnosno životne harmonije s drugim ljudima stoici uviđaju u prirodi (kozmosu). U ovom radu nastoji se prikazati uloga i značenje etike u razdoblju mladog rimskog stoicizma. U samom promišljanju stoičkog etičkog učenja, žarište rada usmjereno je na ključne sastavnice stoičke etike, kao što su logos i vrlina. Osim toga, u radu su radi zornijeg razumije vanja stoičke etike predstavljeni i najvažniji mislioci razdoblja mladog rimskog stoicizma: Seneka, Epiktet i Marko Aurelije. Naposljetku u radu se kritičkom rekonstrukcijom vrednuje Rousseauovo razumijevanje građanske religije kao svojevrsni pandan stoičkoj građanskoj religiji i etici.

Ključne riječi
rimski stoicizam; logos; vrlina; Seneka; Epiktet; Marko Aurelije; građanska religija; Jean–Jacques Rousseau

Hrčak ID: 200468

URI
https://hrcak.srce.hr/200468

[engleski]

Posjeta: 2.630 *