hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

"Treća razina vlasti" u Austriji. Pravna regulacija i trendovi u lokalnoj samoupravi

Anna Gamper ; profesorica javnog prava, ustavne teorije i usporednog ustavnog prava, Institut za javno pravo, nauku o državi i javnoj upravi, Sveučiličte u Innsbrucku, Austrija

Puni tekst: engleski, pdf (751 KB) str. 71-94 preuzimanja: 285* citiraj
APA 6th Edition
Gamper, A. (2008). The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government. Hrvatska i komparativna javna uprava, 8 (1), 71-94. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/135594
MLA 8th Edition
Gamper, Anna. "The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government." Hrvatska i komparativna javna uprava, vol. 8, br. 1, 2008, str. 71-94. https://hrcak.srce.hr/135594. Citirano 27.02.2020.
Chicago 17th Edition
Gamper, Anna. "The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government." Hrvatska i komparativna javna uprava 8, br. 1 (2008): 71-94. https://hrcak.srce.hr/135594
Harvard
Gamper, A. (2008). 'The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government', Hrvatska i komparativna javna uprava, 8(1), str. 71-94. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/135594 (Datum pristupa: 27.02.2020.)
Vancouver
Gamper A. The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government. Hrvatska i komparativna javna uprava [Internet]. 2008 [pristupljeno 27.02.2020.];8(1):71-94. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135594
IEEE
A. Gamper, "The »Third Tier« in Austria: Legal Profiles and Trends of Local Government", Hrvatska i komparativna javna uprava, vol.8, br. 1, str. 71-94, 2008. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/135594. [Citirano: 27.02.2020.]

Sažetak
U mnogim državama sve se češće traži ustavno priznavanje činjenice da je djelovanje lokalnih sa moup rav nih je di ni ca od ključne važnos ti za opće dob ro na ra zi ni naj bližoj građani ma. U fe de ral nim država ma to čes to do vo di do na petosti iz među ra zi ne fe de ral nih je di ni ca i lo kal ne ra zi ne bu dući da lo kal na samoupra va zah ti je va da ju se priz na kao trećeg par tne ra u sus ta vu fe de ra ci je,što se kla sičnoj fe de ral noj dok tri ni čini po put he re ze. Aus trij ski fe de ral ni Us tav re gu li ra or ga ni za ci ju i pos lo ve općina (Ge mein den) u načelu, no de talj nu pravnu re gu la ci ju pre pušta na bri gu de vetorima fe de ral nim je di ni cama (Länder). U skla du s Eu rop skom po ve ljom o lo kal noj sa moup ra vi, sve lo kal ne vlas ti iza bi ru
se na de mok rat ski način, a man dat im je iz rav no ili neiz rav no ute me ljen na vo lji građana lo kal ne je di ni ce. Ve lik broj lo kal nih pos lo va obav lja se au to nom no, u skla du s načelom sup si dijar nos ti. O obav lja nju pos lo va pre ne se nog dje lok ru ga lo kal ne su vlas ti pod ložne upu ta ma fe de ral nih ti je la ili ti je la fe de ral nih je di nica
(Länder). Ia ko ustav ni sta tus općina općeni to ni je jed nak sta tu su fe de ral nih je di ni ca (Länder), njih se priz na je kao »trećeg par tne ra« u sus ta vu fis kal nog po rav na nja i do nošenja držav nog pro računa, gdje je su rad nja iz melu fe de racije, općina i fe de ral nih je di ni ca (Länder) tješnja ne go u dru gim pod ručji ma. Međutim, općeni to go vo reći, lo kal ne sa moup rav ne je di ni ca još ni su us pje le postići
da ih se tre ti ra kao kon sti tu tiv ne je di ni ce fe de ral nog sus ta va ia ko već go di nama traže zas tup lje no st u Gor njem do mu fe de ral nog Par la men ta. Važan us tav ni aman dman ko ji je ne dav no us vo jen iz rav no se ne tiče lo kal nih sa moup rav nih je di ni ca, a još se ne zna hoće li se pla ni ra na re for ma fe de ra liz ma i aus trij skog up rav nog sus ta va pro ves ti u blis koj bu dućnos ti, što bi mog lo ko ris ti ti bu dućem po ložaju lo kal ne sa moup ra ve.

Ključne riječi
lokalna samouprava – Austrija; fiskalno poravnanje; općinska tijela; trostupanjski federalizam; lokalna autonomija; lokalna demokracija

Hrčak ID: 135594

URI
https://hrcak.srce.hr/135594

[engleski]

Posjeta: 398 *