Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

https://doi.org/10.15567/mljekarstvo.2018.0301

Mogućnosti ublažavanja utjecaja mliječnih preživača na okoliš

Roko Bošnjak ; Selska cesta 1, 10340 Strmec, Croatia
Zvonimir Prpić orcid id orcid.org/0000-0003-0827-4594 ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Nikolina Kelava Ugarković ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Miljenko Konjačić ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia
Ivan Vnučec ; University of Zagreb, Faculty of Agriculture, Department of Animal Science and Technology, Svetošimunska cesta 25, 10000 Zagreb, Croatia


Puni tekst: engleski pdf 211 Kb

str. 153-168

preuzimanja: 910

citiraj


Sažetak

Stočarska proizvodnja, osobito mliječni sektor kao jedan od najbrže rastućih, u velikoj mjeri doprinosi onečišćenju atmosfere/tla i emisijama stakleničkih plinova (tj. emisiji metana, ugljičnog dioksida i dušičnog dioksida) na globalnoj razini. Cilj ovog rada je dati sažet pregled objavljenih znanstvenih radova na temu istraživanja mogućnosti smanjenja utjecaja mliječnih preživača na okoliš kroz ublažavanje degradacije zemljišta, smanjenje onečišćenja i osiromašenja kvalitete voda te smanjenja emisija stakleničkih plinova (GHG) primjenom suvremenih hranidbenih, biotehnoloških i mikrobioloških strategija, kao i strategija upravljanja farmom te upravljanja otpadnim tvarima na farmi. Kako bi se ublažila degradacija zemljišta, predložene su strategije uvođenja i prilagodbe naknada za ispašu i najamnine te rješavanje onečišćenja uspostavom odnosa “dobavljač dobiva - zagađivač plaća”. Poboljšanje učinkovitosti korištenja vode najvažnije je u proizvodnji stočne hrane. Zagađenje vode mikroorganizmima i parazitima iz stajskog gnoja treba spriječiti kako bi se izbjegla ugroza javnog zdravlja. S obzirom na emisije metana i dušičnog dioksida, najčešća hranidbena strategija za ublažavanje emisija stakleničkih plinova je korištenje krme s nižim sadržajem vlakana i višim sadržajem topljivih ugljikohidrata ili ispašom manje zrelih pašnjaka. Iako mnogi dodaci hrani za životinje (npr. organske kiseline, sekundarne biljne komponente i lipidi) mogu djelovati u određenoj mjeri na smanjenje metanogeneze buraga, još uvijek je potrebno provesti brojna in vivo istraživanja kako bi se pojasnilo koje su količine i kombinacije dodataka najučinkovitije u ublažavanju emisije metana. Da bi se uspješno odgovorilo na povećanu globalnu potražnju za sirovim mlijekom i mliječnim proizvodima, mliječna industrija morat će ublažiti buduće negativne utjecaje na okoliš mijenjajući postojeće proizvodne sustave i istodobno održavajući visoku kvalitetu gotovih proizvoda cjenovno prihvatljivih potrošačima.

Ključne riječi

metan; dušični dioksid; staklenički plinovi; proizvodnja mlijeka

Hrčak ID:

202291

URI

https://hrcak.srce.hr/202291

Datum izdavanja:

28.6.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.087 *