hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina

Nikola Buković

Puni tekst: hrvatski, pdf (255 KB) str. 97-118 preuzimanja: 65* citiraj
APA 6th Edition
Buković, N. (2018). Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina. Suvremene teme, 9 (1), 97-118. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/203851
MLA 8th Edition
Buković, Nikola. "Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina." Suvremene teme, vol. 9, br. 1, 2018, str. 97-118. https://hrcak.srce.hr/203851. Citirano 23.07.2019.
Chicago 17th Edition
Buković, Nikola. "Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina." Suvremene teme 9, br. 1 (2018): 97-118. https://hrcak.srce.hr/203851
Harvard
Buković, N. (2018). 'Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina', Suvremene teme, 9(1), str. 97-118. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/203851 (Datum pristupa: 23.07.2019.)
Vancouver
Buković N. Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina. Suvremene teme [Internet]. 2018 [pristupljeno 23.07.2019.];9(1):97-118. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/203851
IEEE
N. Buković, "Analiza mogućnosti transfera politike iz austrijskog u hrvatski sustav razvoja vještina", Suvremene teme, vol.9, br. 1, str. 97-118, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/203851. [Citirano: 23.07.2019.]

Sažetak
Osnovno pitanje koje se razmatra u ovom radu jest analiza karakteristika, razlikovnih točaka i mogućnosti transfera pojedinih elemenata politike razvoja vještina iz austrijskog u hrvatski sustav. Analizi autor pristupa oslanjajući se na tipologiju sustava razvoja vještina u razvijenim industrijskim demokracijama. Ta tipologija koju su razvili Busemeyer i Trampusch razlikuje četiri skupine sustava razvoja vještina: etatističke, liberalne, segmentalističke i kolektivne, kojima s obzirom na svoje institucionalne karakteristike pripada i Austrija. Analitički proces je podijeljen na dva segmenta. U prvom autor odvojeno razmatra strukturu hrvatskog i austrijskog sustava razvoja vještina, s posebnim naglaskom na njihovu dominantnu odrednicu: srednje strukovno obrazovanje. U sklopu tog segmenta se razmatra i smjer recentnih reformi u svakom sustavu. U drugom segmentu analiziraju se ključni dodirni, ali i razlikovni faktori između dva sustava. Zaključci su podijeljeni u dvije skupine. Prvi objašnjavanju glavne uzroke razlika u strukturi dvaju sustava, dok drugi razmatraju mogućnosti njihova prevladavanja kroz transfer politike.

Ključne riječi
institucije; strukovno obrazovanje; Austrija; Hrvatska; transfer politike

Hrčak ID: 203851

URI
https://hrcak.srce.hr/203851

Posjeta: 207 *