Izvorni znanstveni članak
Gospodarska uloga rijeke Drave u Sloveniji: od plovidbe do hidroenergije
Matija Zorn
orcid.org/0000-0002-5788-018X
; Znanstveno-istraživački cenatar Slovenske akademije znanosti i umjetnosti, Geografski institut Antona Melika, Ljubljana, Slovenija
Sažetak
Rijeka Drava ima režim istjecnja snijega i kiše s maksimalnim protokom u proljeće i jesen i minimalnim protokom zimi i ljeti. Za ljude je predstavljala prirodnu granicu, izvor hrane i vode, te je služila kao važna transportna ruta. Plavljenje trupaca je prisutno još od 13. stoljeća. U prvoj polovici dvadesetog stoljeća na godišnjoj je razini rijekom plavljeno do 100.000 m3 trupaca. Dolaskom željeznice u periodu od sredine pa do kasnog devetnaestog stoljeća, Drava je izgubila dio svojih transportnih funkcija, ali je svejedno ostala najpopularnija ruta za transport trupaca sve do Drugog svjetskog rata. Postepenom izgradnjom čak osam hidroelektrana tijekom dvadesetog stoljeća potpuno se izmijenila uloga rijeke Drave u Sloveniji. Usprkos prisutnoj korelaciji s prestankom plavljenja trupaca i postepenim gubitkom transportnih funkcija, potražnja za radnom snagom zbog izgradnje infrastrukture za hidroelektrane spriječila je iseljavanje iz tog područja koje bi se u protivnom dogodilo, i to u velikim razmjerima. Brojni ljudi su pronašli zaposlenje u novo osnovanim tvornicama. Danas područje uz rijeku Dravu ima kulturni (npr. Lent festival u Mariboru i očuvanje tradicije plavljenja trupaca) i rekreativni značaj (npr. pješačenje i vodeni sportovi). Tijekom povijesti rijeka je igrala važnu ulogu u privlačenju ljudi i održavanju naselja, te je također postala istaknuti simbol u kulturnom i prostornom identitetu lokalne populacije.
Ključne riječi
Rijeka Drava; splavarenje; hidroenergija; turizam; identitet; Slovenija
Hrčak ID:
204293
URI
Datum izdavanja:
1.6.2018.
Posjeta: 1.331 *