hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU

Ivan J. Bošković

Puni tekst: hrvatski, pdf (719 KB) str. 279-317 preuzimanja: 2.038* citiraj
APA 6th Edition
Bošković, I.J. (2007). ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU. Croatica et Slavica Iadertina, 3 (3.), 279-317. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19240
MLA 8th Edition
Bošković, Ivan J.. "ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU." Croatica et Slavica Iadertina, vol. 3, br. 3., 2007, str. 279-317. https://hrcak.srce.hr/19240. Citirano 22.10.2019.
Chicago 17th Edition
Bošković, Ivan J.. "ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU." Croatica et Slavica Iadertina 3, br. 3. (2007): 279-317. https://hrcak.srce.hr/19240
Harvard
Bošković, I.J. (2007). 'ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU', Croatica et Slavica Iadertina, 3(3.), str. 279-317. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19240 (Datum pristupa: 22.10.2019.)
Vancouver
Bošković IJ. ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU. Croatica et Slavica Iadertina [Internet]. 2007 [pristupljeno 22.10.2019.];3(3.):279-317. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19240
IEEE
I.J. Bošković, "ODJECI ČINA UJEDINJENJA 1918. GODINE U DRAMSKOJ KNJIŽEVNOSTI I KAZALIŠTU", Croatica et Slavica Iadertina, vol.3, br. 3., str. 279-317, 2007. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19240. [Citirano: 22.10.2019.]

Sažetak
Činu ujedinjenja južnoslavenskih naroda 1918. godine u zajedničku državu svoj je prilog dala i književnost. Uz mnoštvo djela prigodničarskoga karaktera, velik je i broj dramskih djela i na njima građenih kazališnih predstava. Najveći broj ih je inspiriran narodnom pjesmom, poglavito onom iz srpske nacionalne tradicije i mitologije. U nasljedovanju tradicije narodne pjesme mnogi od navedenih autora (Vojnović, Bartulović, Korolija, Dimović) vidjeli su način stvaranja jugoslavenske drame, po mjeri jugoslavenske rase i njezine (vidovdanske) po-etike. Uz naglašenu ujediniteljsku "jugoslavensku nacionalističku koncepciju", što smo nastojali pokazati svojim člankom, najveći broj drama karakterizira retoričnost, deklaratornost i patetika, te providna tendencija zaogrnuta u neuvjerljivo simboličko ruho. Pri tomu su zaboravljeni kriteriji kazališnog čina i mogućnosti pozornice, pa su i mnogi od tada izvođenih tekstova nestali. Prestankom ideoloških razloga, koji su ih na pozornicu i postavili, prestala je i potreba za njima, pa se danas spominju tek u rijetkim pregledima dramske književnosti i kazališta, uglavnom kao činjenice u privatnim biografijama svojih autora. Danas posve zaboravljenih, izuzev Vojnovića, koji je ugled značajnog dramskog pisca izgradio na posve drugačijim premisama.

Ključne riječi
ujediniteljski zanosi; pijemontizam; narodna pjesma; jugoslavenska drama; providna tendencija; retoričnost; patetičnost; ideološki razlozi

Hrčak ID: 19240

URI
https://hrcak.srce.hr/19240

[engleski]

Posjeta: 2.376 *