Skoči na glavni sadržaj

Pregledni rad

Uloga bespilotnih letjelica u praćenju naglih pojava klizišta

Servet Yaprak orcid id orcid.org/0000-0001-9593-5201 ; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Omer Yildirim ; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Tekin Susam orcid id orcid.org/0000-0002-6284-8002 ; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering and Natural Sciences, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey
Samed Inyurt ; Department of Geomatics Engineering, Faculty of Engineering, Bulent Ecevit University, Zonguldak, Turkey
Irfan Oguz ; Department of Soil Science and Plant Nutrition, Faculty of Agriculture, Gaziosmanpaşa University, Tokat, Turkey


Puni tekst: engleski pdf 1.464 Kb

str. 113-132

preuzimanja: 1.470

citiraj


Sažetak

U ovom radu korištena je bespilotna letjelica (UAV) koja je dizajnirana i proizvedena za potrebe praćenja nagle pojave klizišta u šumskim područjima. Njezin cilj je određivanje podataka o lokaciji područja istraživanja koristeći slikovne senzore ugrađene u UAV. Područje istraživanja je lokacija klizišta u kampusu Taşlıçiftlik Sveučilišta Gaziosmanpaşa, Turska. Utvrđeno je da se klizišta stalno pojavljuju u području istraživanja, a podaci su prikupljeni na temelju pomaka materijala. Osim toga, ustanovljeno je da se podaci o klizištima mogu prikupljati brzo i precizno koristeći UAV, te je ta metoda predložena kao novi pristup. Letovi su obavljeni kroz pet različitih razdoblja. Kako bi se utvrdile varijable smjera i koordinata za razvijeni model, na području istraživanja, postavljeno je osam stalnih točaka (GCP) čije su koordinate dobivene GNSS metodom. U svakom razdoblju proučeno je otprilike 190 fotografija. Dobivene fotografije su analizirane pomoću softvera Pix4D. Na kraju svakog razdoblja izračunate su vrijednosti Root Mean Square (RMS) i Ground Sample Distance (GSD) za GCP. Ortomozaični i digitalni modeli površine (DSM) izrađeni su za lokacijski i visinski model. Rezultati su pokazali da je maksimalni RMS=±3,3 cm, a maksimalni GSD=3,57 cm. Nakon usporedbe prvog i petog razdoblja, izmjerene su najviša vrijednost prostornog pomaka ΔS=111,0 cm, najviša vrijednost slijeganja Δh=37,3 cm i najviša vrijednost ispupčenosti Δh=28,6 cm.

Ključne riječi

bespilotne letjelice (UAV); klizišta; ground sample distance (GSD); digitalni model površine (DSM); ortomozaični

Hrčak ID:

204375

URI

https://hrcak.srce.hr/204375

Datum izdavanja:

28.6.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 2.410 *