hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5559/di.27.3.04

Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.

Dina Vozab ; Fakultet političkih znanosti, Zagreb
Zrinjka Peruško ; Fakultet političkih znanosti, Zagreb

Puni tekst: hrvatski, pdf (224 KB) str. 453-472 preuzimanja: 423* citiraj
APA 6th Edition
Vozab, D. i Peruško, Z. (2018). Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.. Društvena istraživanja, 27 (3), 453-472. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04
MLA 8th Edition
Vozab, Dina i Zrinjka Peruško. "Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.." Društvena istraživanja, vol. 27, br. 3, 2018, str. 453-472. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04. Citirano 21.09.2021.
Chicago 17th Edition
Vozab, Dina i Zrinjka Peruško. "Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.." Društvena istraživanja 27, br. 3 (2018): 453-472. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04
Harvard
Vozab, D., i Peruško, Z. (2018). 'Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.', Društvena istraživanja, 27(3), str. 453-472. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04
Vancouver
Vozab D, Peruško Z. Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.. Društvena istraživanja [Internet]. 2018 [pristupljeno 21.09.2021.];27(3):453-472. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04
IEEE
D. Vozab i Z. Peruško, "Izvori informiranja o politici kao moderatori postizbornih očekivanja građana: parlamentarni izbori 2016.", Društvena istraživanja, vol.27, br. 3, str. 453-472, 2018. [Online]. https://doi.org/10.5559/di.27.3.04

Sažetak
Cilj je istraživanja pokazati kako izvori informiranja o politici i
strankama utječu na postizborna očekivanja građana. Teorijsko
polazište istraživanja jest teorija o postavljanju agende (agenda
setting). Istraživanje je provedeno nakon parlamentarnih izbora,
anketom na reprezentativnom uzorku građana Hrvatske u rujnu
i listopadu 2016. godine. Pokazuje se da se očekivanja građana
o djelovanju države dijele na tri skupine, koje se donekle mogu
povezati i s političkim vrijednostima ili svjetonazorima: socijalne
države, tvrđave države i inkluzivne države. Rezultati ne upućuju
na znatniju pozitivnu povezanost izvora informiranja, u smislu
vrste medija, i postizbornih očekivanja, uz negativnu povezanost
praćenja internetskih portala i postizbornih očekivanja Tvrđave
države, koja je pozitivno povezana s informiranjem u obitelji.
Rezultati prije svega govore o ranom stadiju političke
komunikacije, tj. političkog informiranja u Hrvatskoj, u kojem od
medija prevladava televizija. Nalazi istraživanja u kojem se
učinci postavljanja agende pokazuju samo u ograničenom
opsegu upućuju na potrebu modifikacije istraživačkih dizajna u
budućim istraživanjima, koja treba prilagoditi medijatiziranom
okruženju u kojemu se upotreba medijskih sadržaja više ne
odvija na jednom medijskom mjestu nego krosmedijski.

Ključne riječi
politička komunikacija; informativne navike publika; medijatizacija; agenda setting; medijski učinci; parlamentarni izbori; Hrvatska

Hrčak ID: 205085

URI
https://hrcak.srce.hr/205085

[engleski]

Posjeta: 877 *