Skoči na glavni sadržaj

Prethodno priopćenje

https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.4

Rezultati dugogodišnjeg monitoringa nesidbe plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus L.) u listopadnim šumama

Zdravko Dolenec ; Prirodoslovno-matematički fakultet Sveučilišta u Zagrebu


Puni tekst: hrvatski pdf 408 Kb

str. 381-386

preuzimanja: 482

citiraj


Sažetak

Evidentno, posljednjih stotinu godina došlo je do klimatskih promjena na našem planetu. Brojne promjene kod biljaka i životinja povezuju se sa klimatskim zatopljenjem, što je dokumentirano u velikom broju znanstvenih radova posljednjih dvadesetak godina. U većini slučajeva, glavni pokretač tih promjena je temperatura zraka. Najviše publiciranih članaka u vezi klimatskog zatopljenja i ptica odnosi se na fenologiju. Između ostalog, studije upućuju da je kod brojnih ptičjih vrsta došlo do ranijeg gniježđenja u posljednjih nekoliko desetljeća. Tijekom ovog istraživanja utvrđivan je trend nesidbe na temelju uzorkovanja nesenja prvog jajeta u gnijezdu lokalne populacije ptice stanarice i dupljašice plavetne sjenice (Cyanistes caeruleus) u nizinskim listopadnim šumama (prevladava hrast lužnjak Quercus robur L. i obični grab Carpinus betulus L.) u razdoblju od 1982. do 2016. godine na dijelu sjeverozapadne Hrvatske. Analiziran je i odnos između početka nesidbe i srednje proljetne temperature zraka. Podaci o polaganju jaja uzimani su iz drvenih škrinjica (umjetnih duplji) za gniježđenje ptica. Brojni ornitološki radovi temelje se na korištenju spomenutih umjetnih duplji. Sva uzorkovanja obavio je autor ovog članka. Srednja se proljetna temperature zraka značajno povećala tijekom istraživanja (od 1982. do 2016. godine). Odnos između datuma polaganja jaja i godina istraživanja bio je također statistički signifikantan. Datum početka nesidbe plavetne sjenice uznapredovao je za 11 dana u 35-godišnjem razdoblju. Dobiveni rezultati sugeriraju da je porastom proljetnih temperatura zraka tijekom dugogodišnjeg razdoblja došlo do ranijeg gniježđenja plavetne sjenice u nizinskim listopadnim šumama sjeverozapadne Hrvatske kao posljedica fenotipske plastičnosti. Očito, istraživana šumska populacija plavetne sjenice u stanju je nositi se s porastom proljetne temperature, čemu u prilog nam govori i relativna stabilnost populacije.

Ključne riječi

plavetna sjenica; Cyanistes caeruleus; proljetna temperatura zraka; datum nesenja; listopadne šume

Hrčak ID:

205264

URI

https://hrcak.srce.hr/205264

Datum izdavanja:

31.8.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.317 *