hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad
https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6

Alohtone vrste s gledišta klimatskih promjena: prilike i mogućnosti u Hrvatskoj

Martina Đodan   ORCID icon orcid.org/0000-0001-9871-1975 ; Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia
Robert Brus ; Biotechnical Faculty, Department for Forestry and Renewable Forest Resources, Ljubljana, Slovenia
Anne-Mareen Eisold ; Department of Phytomedicine at the Humboldt-University of Berlin, Germany
Valeriu-Norocel Nicolescu ; Faculty of Silviculture and Forest Engineering, University ”Transylvania” of Brasov, Romania
Milan Oršanić ; Zagreb
Kristina Pratasiene   ORCID icon orcid.org/0000-0003-4452-7763 ; Environment and Ecology dept. Aleksandras Stulginskis University, Kaunas, Lithuania
Sanja Perić ; Croatian Forest Research Institute, Jastrebarsko, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (304 KB) str. 391-401 preuzimanja: 106* citiraj
APA 6th Edition
Đodan, M., Brus, R., Eisold, A., Nicolescu, V., Oršanić, M., Pratasiene, K. i Perić, S. (2018). Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study. Šumarski list, 142 (7-8), 391-401. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
MLA 8th Edition
Đodan, Martina, et al. "Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study." Šumarski list, vol. 142, br. 7-8, 2018, str. 391-401. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6. Citirano 16.10.2019.
Chicago 17th Edition
Đodan, Martina, Robert Brus, Anne-Mareen Eisold, Valeriu-Norocel Nicolescu, Milan Oršanić, Kristina Pratasiene i Sanja Perić. "Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study." Šumarski list 142, br. 7-8 (2018): 391-401. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
Harvard
Đodan, M., et al. (2018). 'Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study', Šumarski list, 142(7-8), str. 391-401. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
Vancouver
Đodan M, Brus R, Eisold A, Nicolescu V, Oršanić M, Pratasiene K i sur. Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study. Šumarski list [Internet]. 2018 [pristupljeno 16.10.2019.];142(7-8):391-401. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6
IEEE
M. Đodan, et al., "Non-native tree species in the viewpoint of climate change: chances and opportunities - Croatia as a case study", Šumarski list, vol.142, br. 7-8, str. 391-401, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31298/sl.142.7-8.6

Sažetak
Gospodarenje alohtonim vrstama ima tradiciju u hrvatskome šumarstvu, ali njihov potencijal se treba ponovno razmotriti i ocijeniti u novonastalim okvirima klimatskih promjena te rastućim potrebama društva za šumskim proizvodima i uslugama. Unatoč činjenici da svaka država ima svoj popis introduciranih vrsta, uključujući i Hrvatsku, autori prihvaćaju definiciju COST Akcije FP1403 NNEXT te rad baziraju na šumskim vrstama drveća kojima se prirodni areal nalazi izvan granica Europe. Ovaj pregledni rad doprinos je saznanjima o introdukciji i aktivnoj uporabi alohtonih vrsta u zemlji, a obuhvaća dostupne znanstvene i stručne studije te primjere uspješne uporabe u gospodarenju šumama. Zbog složenosti ove problematike autori će objaviti pregled rizika i izazova uporabe alohtonih vrsta u zasebnome radu. Dostupni podaci o prisutnosti alohtonih vrsta na pokusnim objektima te u šumarskoj praksi ukazuju kako se u praksi koristi tek manji broj vrsta (Tablica 1), dok su stvarni potencijal i njihove koristi daleko veće. Analiza podataka ukazuje kako su najzastupljenije alohtone vrste u šumarskoj praksi: Robinia pseudoacacia L. (12003.88 ha), Pinus strobus L. (3218.69 ha), Juglans nigra L. (2376.66 ha), F. pennsylvanica Marshall. i Fraxinus americana L.(1099.77 ha), Pseudotsuga menziesii (Mirb.) Franco. (393,05 ha) i L Quercus rubra. (51,99 ha). Podaci o proizvodnji šumskoga
reprodukcijskog materijala navedenih vrsta ukazuje da rasadnička proizvodnja nije usklađena s potencijalom njihove uporabe u praksi. U radu se daje i iscrpan pregled različitih gledišta i koristi uzgoja alohtonih vrsta u Hrvatskoj. Samo neke od njih su (Slika 1, Tablica 2): nove mogućnosti proizvodnje visoko kvalitetnog drveta u kraćim ophodnjama, kao i drveta za bioenergiju, novih drvnih proizvoda i tehnologija; socijane koristi (mali i srednji poduzetnici, privatni šumoposjednici); povećanje stabilnosti i adaptabilnosti šumskih sastojina, ali samo u slučajevima velikih šteta i male plastičnosti i otpornosti domaćih vrsta; smanjenje intenziteta šumskouzgojnih radova, kao i uloženih sredstava na pripremi staništa prilikom pošumljavanja; ostvarivanje većih mogućnosti uporabe zapuštenoga poljoprivrednog zemljišta i ostalih prikladnih površina; sanacija progala ili većih površina nakon šteta u sastojinama domaćih vrsta (npr. obične smreke); supstitucija osjetljivih vrsta otpornijim i plastičnijim vrstama (mogućnosti mješovitih ili obogaćenih sastojina otpornijim alohtonim vrstama) te umanjenje negativnog djelovanja biotskih i abiotskih čimbenika. Njihova uporaba u sanaciji površina te konverziji degradiranih i devastiranih šuma pruža nove mogućnosti posebice na područjima s nepovoljnim ekološkim uvjetima, za koja se predviđa da će biti najpogođenija područja Hrvatske u budućnosti. Alohtone vrste mogu osigurati i niz opće korisnih funkcija šuma (npr. povećanje vezanja ugljika, fitoremedijacija zagađenih tala). Zbog složenosti problematike preporučujemo da se odluke o uporabi alohtonih vrsta donose na osnovi usporedbe s domaćim vrstama za svako stanište te na osnovi pregleda potencijalnih koristi, ali i rizika i izazova. Ističemo kako pojedine alohtone vrste treba poticati, dok neke zbog svoga invanzivnog potencijala trebaju biti strogo ograničene. Uporaba visokoproduktivnih, otpornijih i plastičnijih alohtonih vrsta predstavlja nova šumskouzgojna rješenja, koja su posebice važna u smislu pripreme staništa za prihvat autohtonih vrsta te povećanja otpornosti i plastičnosti šumskih sastojina, što je neizostavna komponenta adaptacijskih strategija gospodarenja šumama. Ipak, daljnja znanstvena istraživanja potrebna su kako bi se kvantificirala uporabljivost svake alohtone vrste, ali i olakšalo donošenje odluka u praksi.

Ključne riječi
nova šumskouzgojna rješenja; adaptacijske strategije; obnova šumskih krajolika

Hrčak ID: 205268

URI
https://hrcak.srce.hr/205268

[engleski]

Posjeta: 223 *