hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI

Franje Puškarić ; Gospićko-senjska biskupija, Gospić, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (341 KB) str. 389-435 preuzimanja: 171* citiraj
APA 6th Edition
Puškarić, F. (2017). GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI. Riječki teološki časopis, 50 (2), 389-435. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/205883
MLA 8th Edition
Puškarić, Franje. "GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI." Riječki teološki časopis, vol. 50, br. 2, 2017, str. 389-435. https://hrcak.srce.hr/205883. Citirano 14.12.2019.
Chicago 17th Edition
Puškarić, Franje. "GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI." Riječki teološki časopis 50, br. 2 (2017): 389-435. https://hrcak.srce.hr/205883
Harvard
Puškarić, F. (2017). 'GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI', Riječki teološki časopis, 50(2), str. 389-435. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/205883 (Datum pristupa: 14.12.2019.)
Vancouver
Puškarić F. GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI. Riječki teološki časopis [Internet]. 2017 [pristupljeno 14.12.2019.];50(2):389-435. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/205883
IEEE
F. Puškarić, "GLAGOLJICA U GOSPIĆKO-SENJSKOJ BISKUPIJI", Riječki teološki časopis, vol.50, br. 2, str. 389-435, 2017. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/205883. [Citirano: 14.12.2019.]

Sažetak
Naziv “glagoljica” javlja se u Hrvatskoj u 14. stoljeću. Tim pismom pisane su mnoge liturgijske knjige, književno-umjetnički tekstovi, pravni spisi i spisi osobne korespondencije. Teorije o postanku glagoljice su raznovrsne i višebrojne (egzogene, egzogenoendogene, endogene), a svakako pažnju zaslužuje teorija o glagoljici kao hrvatskom pismu. Među tipovima glagoljice razlikujemo: oblu (okruglu), uglatu (ustavnu) i kurzivnu, a neki autori govore i o trokutastoj. Kolijevkom glagoljice na hrvatskom prostoru smatra se otok Krk, a potom dio hrvatskog Primorja koji je u stara vremena spadao pod Krčku i Rapsku biskupiju (Senj, Gacka, Modruš i Bužani u Lici). S otoka Krka glagoljica i staroslavenski jezik došli su u Senj i proširili se prema unutrašnjosti, tj. u Krbavskoj ili Modruškoj biskupiji. Glavnina tog područja danas pripada Gospićko- senjskoj biskupiji. Ključan trenutak u povijesti glagoljice na ovom području je pismo pape Inocenta IV. senjskom biskupu Filipu 1248. godine, kojim mu se dozvoljava koristiti glagoljicu u svojoj biskupiji. U Senju je djelovala prva tiskara o kojoj imamo sigurne podatke. U 17. stoljeću dolazi do rusifikacije (istočnoslavenizacije) liturgijskih knjiga, a u 18. stoljeću do uvođenja narodnog jezika u liturgiji – šćaveta. Borba između rusificirane redakcije liturgijskih knjiga i šćaveta okončana je potkraj 19. stoljeća odredbom biskupa Jurja Posilovića da se u liturgiju vrati hrvatska redakcija staroslavenskog jezika koja se koristila prije rusifikacije. Među natpisima na kamenim spomenicima svakako je najvažnija Senjska ploča iz početka 12. stoljeća. Uz kamene spomenike, veliki broj glagoljskih zapisa može se pronaći u rukopisima i tiskanim knjigama. O glagoljici je napisano puno članaka i knjiga, mnogo stručnjaka bavilo se ovim pitanjem, raspravljalo i iznosilo rezultate svojih istraživanja, a u ovom radu nastoji se sažeto predstaviti što je do sada rečeno i napisano o toj tematici.

Ključne riječi
glagoljica; staroslavenski jezik; Senjska i Modruška ili Krbavska biskupija; Gospićko-senjska biskupija; glagoljski spomenici; glagoljski rukopisi; glagoljske tiskane knjige

Hrčak ID: 205883

URI
https://hrcak.srce.hr/205883

[engleski]

Posjeta: 243 *