Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.2478/aiht-2018-69-3132
Radni status radnika s dijagnosticiranom profesionalnom bolesti u Hrvatskoj od 2005. do 2014.
Renata Ecimović Nemarnik
; Health Centre Zagreb-Westagreb, Croatia
Jelena Macan
orcid.org/0000-0001-6269-5475
; Institute for Medical Research and Occupational Health, Zagreb, Croatia
Sažetak
Profesionalne bolesti često su kroničnog progresivnog tijeka te u pravilu značajno umanjuju radnu sposobnost i opću kvalitetu života oboljele osobe, produljuju razdoblje bolovanja, često dovode do gubitka posla ili ranog umirovljenja i predmetom su radničkih tužbi za naknadu štete. Cilj ovoga rada bio je istražiti učinke prijave profesionalne bolesti na radni status hrvatskih radnika u desetogodišnjem razdoblju. U istraživanje je bilo uključeno 95 bolesnika kod kojih je dijagnosticirana profesionalna bolest u ambulanti medicine rada i sporta iz Zagreba u razdoblju 2005.-2014. Istraživanje je uključivalo pregled arhiviranih podataka u kartoteci ambulante i telefonsku anketu kojom su prikupljeni podatci o radnom statusu bolesnika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Najniža dob u kojoj je profesionalna bolest dijagnosticirana u žena bila je 20 godina i 22 godine u muškaraca, a najkraći radni staž do utvrđivanja profesionalne bolesti iznosio je jednu godinu za oba spola. Najčešće dijagnosticirane profesionalne bolesti bile su sindromi prenaprezanja na rukama, naročito sindrom karpalnog tunela. Uz tekstilne radnike-šivače, ta je bolest najčešće utvrđena na radnim mjestima s uredskim poslovima koji uključuju rad na računalu. Kod 59 ispitanika (62 %) došlo je do promjene radnog statusa nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti. Nakon priznavanja profesionalne bolesti 36 ispitanika (38 %) ostalo je zaposleno, 12 (13 %) bilo je nezaposleno, a 47 (49 %) je umirovljeno. Postupcima profesionalne rehabilitacije bilo je obuhvaćeno 5 ispitanika (5 %). Udio nezaposlenih ispitanika nakon dijagnosticiranja profesionalne bolesti bio je značajno veći u razdoblju 2010.-2014. u odnosu na razdoblje 2005.-2009. [9 od 43 (21 %) prema 3 od 52 (6 %), P<0,05]. Rezultati upućuju na neodgovarajuće zbrinjavanje radnika s profesionalnim bolestima u Hrvatskoj, s trendom sve češćeg otpuštanja radnika s dijagnosticiranom profesionalnom bolesti od 2000. godine do danas, uz nedostatnu provedbu postupaka profesionalne rehabilitacije.
Ključne riječi
nezaposlenost; prevencija; profesionalna rehabilitacija; radna sposobnost; sindromi prenaprezanja; umirovljenje
Hrčak ID:
206036
URI
Datum izdavanja:
25.9.2018.
Posjeta: 1.230 *