Pregledni rad

https://doi.org/10.33128/ag.80.1.2

BIOLOGIJA I EKOLOGIJA BIJELE LOBODE (Chenopodium album L.)

Ema Brijačak ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska, studentica
Valentina Šoštarčić orcid.org/0000-0002-6887-7680 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska
Maja Šćepanović orcid.org/0000-0003-4661-5417 ; Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Bijela loboda (Chenopodium album L.) jednogodišnji je širokolisni korov iz porodice lobodnjača (Chenopodiaceae). Podnosi vrlo različite klimatske uvjete i različite tipove tala zbog čega se ubraja među pet najrasprostranjenijih korovnih biljaka u svijetu. U Hrvatskoj je treći najučestaliji korov okopavinskih usjeva. Loboda je kozmopolitska vrsta s arealom rasprostranjenosti od 70° sjeverne do 50° južne geografske širine. Sposobna je prilagoditi se različitim klimatskim uvjetima pa biološki temperaturni minimum (Tb), ovisno o klimatu, varira od 2,0 do 6,0°C. Za područje kontinentalne Hrvatske Tb iznosi 3,4°C.
Može nicati u uvjetima visokog vodnog stresa kao i u širokom rasponu pH tla vrijednosti od jako kiselih do alkalnih. Svojom prisutnošću u usjevu,ovisno o vremenu nicanja, gustoći i razvojnom stadiju kulture, znatno utječe na prinos okopavinskih kao i povrtlarskih kultura. Važan je korov u oko 40 poljoprivrednih kultura, a najčešće u šećernoj repi, krumpiru, soji, kukuruzu, suncokretu i jarim žitaricama. Glavna štetnost lobode, ogleda se u direktnim štetama. Važne su i indirektne štete kao npr. otežana žetva, kontaminacija uroda i tla sjemenjem, prenošenje virusnih bolesti na kultivirano bilje i dr. Pelud bijele lobode kod osjetljivih ljudi uzrokuje jake alergijske reakcije.

Ključne riječi

bijela loboda; morfologija; biologija; ekologija; vrijeme nicanja

Hrčak ID:

206531

URI

https://hrcak.srce.hr/206531

Datum izdavanja:

17.9.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.794 *