Pregledni rad

Mogućnosti eksploatacije i iskorištenja arhitektonsko-građevnog kamena u Hercegovini

Ivo Galić orcid.org/0000-0002-2377-9446 ; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Branimir Farkaš orcid.org/0000-0002-2377-9446 ; Rudarsko-geološko-naftni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Ivan Soldo
Dragan Vidić

Sažetak

U ovom radu prikazana su odobrena i autorima poznata ležišta arhitektonsko-građevnog kamena na području Hercegovine, gdje se trenutno izvode istraživanja i eksploatacija. Položaj ležišta prikazan je na topografskoj karti primjenom programa Bentley Microstation. Obradom listova osnovne geološke karte (OGK, M1:100 000) napravljena je kompilacijska geološka karta, u cilju pregleda aktivnih lokacija arhitektonsko-građevnog kamena te povoljnih geoloških struktura za pokretanje novih istraživanja. Iz autorova opusa i iz mrežnih podataka izdvojeno je nekoliko znakovitih vrsta stijena koje se eksploatiraju kao arhitektonsko-građevni kamen, koji su poznati kod nas i u svijetu.
Prikazana ležišta, te primjena nekih vrsta kamena u gradnji ekskluzivnih objekata kako kod nas tako i u svijetu upravo ukazuju da se na području Hercegovine nalazi veliki potencijal, što u gospodarskom smislu može biti značajan čimbenik razvoja. U prilog tome ide i činjenica da se u posljednjih desetak godina broj aktivnih kamenoloma udvostručio, a eksploatacija kamena je toliko intenzivirana tako da je godišnja produkcija višestruko povećana, osobito u posljednjih pet godina.
Suvremena eksploatacija arhitektonsko-građevnog kamena izvodi se visoko produktivnim tehnologijama površinskim i podzemnim kopovima. Takva eksploatacija predstavlja masovni iskop stijene, od čega se samo jedan dio te stijene koji je najkompaktniji koristi kao arhitektonsko-građevni kamen.
Zbog geoloških uvjeta u ležištu, udio iskopane stijene od 70%, pa i više, predstavlja kameni ostatak koji se odlaže u okolišu ili u najboljem slučaju koristi kao sirovina za tehničko-građevni kamen.
Danas se u klasičnoj eksploataciji arhitektonsko-građevnog kamena koriste sofisticirani strojevi za rezanje kojima se dobivaju geometrijski pravilni blokovi čija je vrijednost na tržištu višestruko veća od nepravilnih komada stijene. No, zbog visoke cijene eksploatacije po jedinici proizvoda, nalaže se ekonomska opravdanost iskorištenja i manjih, nepravilnih komada stijene za lokalnu gradnju.
Osobito se to odnosi pri gradnji građevinskih objekata u Hercegovini gdje se iskop može izvesti klasičnom metodom eksploatacije arhitektonsko-građevnog kamena a iskopani kamen se može preraditi i upotrijebiti za gradnju objekata kao autohtoni materijal.
Isto tako, iza eksploatacije ostaje velika količina kamenog ostatka koji se može iskoristiti kao karbonatna sirovina za industrijsku namjenu, koja može ponekad po vrijednosti premašiti vrijednost arhitektonsko-građevnog kamena. Tu svakako treba poštivati načelo održivog razvoja gdje se integralnim pristupom valorizira vrijednost svih nađenih mineralnih sirovina uz maksimalnu brigu o stanju okoliša.

Ključne riječi

arhitektonsko-građevni kamen; eksploatacija; način iskorištenja; valorizacija

Hrčak ID:

206604

URI

https://hrcak.srce.hr/206604

Datum izdavanja:

26.9.2018.

Posjeta: 864 *