hrcak mascot   Srce   HID

Acta clinica Croatica, Vol. 57 No. 2, 2018.

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13

Korelacija biokemijskih indikatora stresa u slini i psiholoških indikatora

Danijel Crnković ; Department of Psychiatry, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Mirna Peco ; Department of Psychiatry, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia
Josipa Gelo ; Department of Psychiatry, Sestre milosrdnice University Hospital Centre, Zagreb, Croatia

Puni tekst: engleski, pdf (990 KB) str. 316-326 preuzimanja: 41* citiraj
APA 6th Edition
Crnković, D., Peco, M. i Gelo, J. (2018). Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators. Acta clinica Croatica, 57 (2), 316-326. https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13
MLA 8th Edition
Crnković, Danijel, et al. "Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators." Acta clinica Croatica, vol. 57, br. 2, 2018, str. 316-326. https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13. Citirano 17.02.2019.
Chicago 17th Edition
Crnković, Danijel, Mirna Peco i Josipa Gelo. "Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators." Acta clinica Croatica 57, br. 2 (2018): 316-326. https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13
Harvard
Crnković, D., Peco, M., i Gelo, J. (2018). 'Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators', Acta clinica Croatica, 57(2), str. 316-326. doi: https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13
Vancouver
Crnković D, Peco M, Gelo J. Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators. Acta clinica Croatica [Internet]. 2018 [pristupljeno 17.02.2019.];57(2):316-326. doi: https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13
IEEE
D. Crnković, M. Peco i J. Gelo, "Correlation Between Salivary Biochemical Stress Indicators and Psychological Indicators", Acta clinica Croatica, vol.57, br. 2, str. 316-326, 2018. [Online]. doi: https://doi.org/10.20471/acc.2018.57.02.13

Sažetak
Slina je tjelesna tekućina složenog sastava koja ima razne funkcije u usnoj šupljini. Središnji živčani sustav ima najznačajniju ulogu u regulaciji salivacije. Slina kao uzorak pogodna je zbog jednostavnosti uzorkovanja, a u njoj se analiti nalaze u slobodnom, tj. aktivnom obliku. Stres je stanje u kojem je poremećena unutarnja (psihofiziološka) ravnoteža organizma. Aktivira osovinu hipotalamus-hipofiza-kora nadbubrežne žlijezde pa je salivarni kortizol indikator slobodnog kortizola, dobro korelira sa serumskom vrijednošću i odražava slobodnu frakciju koja je biološki aktivna. Istodobno stresna stanja stimuliraju simpatički neuronski sustav, što uzrokuje promjenu lučenja slinovne alfa-amilaze iz žlijezda slinovnica. Hipoteza ovoga istraživanja bila je da su studenti sa svakodnevnom intenzivnom fizičkom aktivnošću izloženi kroničnom stresu u odnosu na druge studente koji imaju minimalne fizičke aktivnosti. U istraživanje je bilo uključeno 54 zdravih dobrovoljaca, studenata Sveučilišta u Zagrebu, podijeljenih u dvije skupine; jednu skupinu dobrovoljaca činili su fizički aktivni dobrovoljci (n=27) s Kineziološkog fakulteta, a drugu skupinu činili su fizički neaktivni dobrovoljci (n=27) s ostalih fakulteta. Ispitanici su najprije bili podvrgnuti psihološkom testiranju koje se sastojalo od dva upitnika, Upitnik kvalitete života i Upitnik stilova suočavanja sa stresom te je potom izvršeno uzorkovanje sline. Usporedbom biokemijskih i psiholoških pokazatelja u odnosu na stres zaključeno je da su dvije skupine studenata izjednačene te nije nađeno objektivno uporište po kojem se jednoj skupini mogao pripisati kronični stres. Unatoč bitno različitim fizičkim aktivnostima nije utvrđena razlika između dviju studentskih populacija.

Ključne riječi
slina; stres, fiziološki; stres, psihološki; živčani sustav; hidrokortizon; amilaza; žlijezde slinovnice; vježbanje; psihološko testiranje; ankete i upitnici

Hrčak ID: 207548

URI
https://hrcak.srce.hr/207548

[engleski]

Posjeta: 97 *