Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24141/1/4/2/2
Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini
Jure Pupić-Bakrač
; Centar urgentne medicine i hitnog bolničkog prijema, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Tomica Božić
; Klinika za pedijatriju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Ana Pupić-Bakrač
; Odjel za obiteljsku medicinu, Dom zdravlja Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivan Lasić
; Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Tatjana Barišić
; Klinika za ginekologiju i porodništvo, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Sažetak
Uvod: Sindromi autosomnih kromosomskih anomalija imaju prevalenciju od 1 : 500 kod živorođene djece, a često su praćeni teškim zdravstvenim i društvenim problemima. Osim starije dobi majke u trenutku začeća, malo se zna o faktorima rizika za njihov razvoj.
Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 97 ispitanika s dijagnosticiranim sindromima autosomnih kromosomskih anomalija rođenih u razdoblju od 2000. do 2015., s mjestom stanovanja u tri županije Federacije Bosne i Hercegovine. Provedeno je povijesno kohortno istraživanje, a analizirana je prevalencija sindroma s obzirom na mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj ili urbanoj sredini te na indeks razvijenosti općina iz kojih dolaze.
Rezultati: Od 50 458 živorođene djece u razdoblju od 2000. do 2015. godine sindromi autosomnih kromosomskih anomalija otkriveni su u 97 (0,19%) novorođenčadi. Od ukupnog broja živorođene djece 21 116 ih je rođeno u urbanom području, a 29 342 u ruralnom području. U istom je periodu u urbanom području zabilježeno 30 (0,14%), a u ruralnom 67 (0,23%) oboljelih. Prevalencija sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u 11 različitih općina, razvrstanih po indeksu razvijenosti, u razdoblju od 2007. do 2015. godine bila je 0,19% u skupini općina indeksa razvijenosti > 100, a 0,30% u skupini < 100.
Zaključak: Analizom prevalencije sindroma autosomnih kromosomskih anomalija utvrđeno je da je mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj sredini Federacije Bosne i Hercegovine čimbenik rizika za njihov razvoj.
Ključne riječi
kromosomske aberacije; sindrom; rizični faktori
Hrčak ID:
207635
URI
Datum izdavanja:
30.10.2018.
Posjeta: 1.221 *