hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.24141/1/4/2/2

Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini

Jure Pupić-Bakrač ; Centar urgentne medicine i hitnog bolničkog prijema, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Tomica Božić ; Klinika za pedijatriju, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Ana Pupić-Bakrač ; Odjel za obiteljsku medicinu, Dom zdravlja Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Ivan Lasić ; Centar za medicinsku fiziku i zaštitu od zračenja, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina
Tatjana Barišić ; Klinika za ginekologiju i porodništvo, Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Mostar, Bosna i Hercegovina

Puni tekst: hrvatski, pdf (755 KB) str. 157-166 preuzimanja: 304* citiraj
APA 6th Edition
Pupić-Bakrač, J., Božić, T., Pupić-Bakrač, A., Lasić, I. i Barišić, T. (2018). Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 4 (2), 157-166. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2
MLA 8th Edition
Pupić-Bakrač, Jure, et al. "Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini." Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, vol. 4, br. 2, 2018, str. 157-166. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2. Citirano 23.09.2021.
Chicago 17th Edition
Pupić-Bakrač, Jure, Tomica Božić, Ana Pupić-Bakrač, Ivan Lasić i Tatjana Barišić. "Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini." Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti 4, br. 2 (2018): 157-166. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2
Harvard
Pupić-Bakrač, J., et al. (2018). 'Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini', Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, 4(2), str. 157-166. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2
Vancouver
Pupić-Bakrač J, Božić T, Pupić-Bakrač A, Lasić I, Barišić T. Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini. Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti [Internet]. 2018 [pristupljeno 23.09.2021.];4(2):157-166. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2
IEEE
J. Pupić-Bakrač, T. Božić, A. Pupić-Bakrač, I. Lasić i T. Barišić, "Utjecaj demografskih i socioekonomskih čimbenika na prevalenciju sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u poslijeratnoj Bosni i Hercegovini", Journal of Applied Health Sciences = Časopis za primijenjene zdravstvene znanosti, vol.4, br. 2, str. 157-166, 2018. [Online]. https://doi.org/10.24141/1/4/2/2

Sažetak
Uvod: Sindromi autosomnih kromosomskih anomalija imaju prevalenciju od 1 : 500 kod živorođene djece, a često su praćeni teškim zdravstvenim i društvenim problemima. Osim starije dobi majke u trenutku začeća, malo se zna o faktorima rizika za njihov razvoj.

Ispitanici i metode: U istraživanju je sudjelovalo 97 ispitanika s dijagnosticiranim sindromima autosomnih kromosomskih anomalija rođenih u razdoblju od 2000. do 2015., s mjestom stanovanja u tri županije Federacije Bosne i Hercegovine. Provedeno je povijesno kohortno istraživanje, a analizirana je prevalencija sindroma s obzirom na mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj ili urbanoj sredini te na indeks razvijenosti općina iz kojih dolaze.

Rezultati: Od 50 458 živorođene djece u razdoblju od 2000. do 2015. godine sindromi autosomnih kromosomskih anomalija otkriveni su u 97 (0,19%) novorođenčadi. Od ukupnog broja živorođene djece 21 116 ih je rođeno u urbanom području, a 29 342 u ruralnom području. U istom je periodu u urbanom području zabilježeno 30 (0,14%), a u ruralnom 67 (0,23%) oboljelih. Prevalencija sindroma autosomnih kromosomskih anomalija u 11 različitih općina, razvrstanih po indeksu razvijenosti, u razdoblju od 2007. do 2015. godine bila je 0,19% u skupini općina indeksa razvijenosti > 100, a 0,30% u skupini < 100.

Zaključak: Analizom prevalencije sindroma autosomnih kromosomskih anomalija utvrđeno je da je mjesto stanovanja roditelja u ruralnoj sredini Federacije Bosne i Hercegovine čimbenik rizika za njihov razvoj.

Ključne riječi
kromosomske aberacije; sindrom; rizični faktori

Hrčak ID: 207635

URI
https://hrcak.srce.hr/207635

[engleski]

Posjeta: 558 *