Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

Kontrastom inducirana nefropatija u bolesnika s akutnim koronarnim sindromom nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije

Tomislav Pavlović orcid id orcid.org/0000-0003-2841-6318 ; Sveučilište "Josipa Jurja Strossmayera" u Osijeku, Medicinski fakultet
Mia Dumančić ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Zavod za radiologiju
Sanja Trtica orcid id orcid.org/0000-0002-9829-5606 ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Zavod za radiologiju
Rosana Troskot Perić ; Klinička bolnica "Sveti Duh", Zagreb, Klinika za unutarnje bolesti
Ivica Brizić ; Sveučilišna klinička bolnica Mostar, Klinika za unutarnje bolesti


Puni tekst: hrvatski pdf 572 Kb

str. 184-189

preuzimanja: 885

citiraj


Sažetak

Pojedini čimbenici rizika imaju manju ili veću ulogu za razvoj kontrastom inducirane nefropatije (KIN). Svrha ovog retrospektivnog istraživanja je doprinijeti razjašnjavanju rizičnih čimbenika i štetnosti kontrastnih sredstava na bubrežnu funkciju nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Istraživanje je provedeno u Klinici za unutarnje bolesti SKB Mostar, Odjel za invazivnu kardiologiju. U istraživanje je uključeno 235 bolesnika kojima je tijekom 2013. i 2014. godine učinjena perkutana koronarna angiografija i intervencija zbog akutnog koronarnog sindroma. Podaci su prikupljeni iz baze podataka informatičkog bolničkog sustava. Ustanovili samo učestalost KIN-a u 14% bolesnika nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije. Kod ispitanika s KIN-om utvrdili smo prosječnu životnu dob od 69,3 ± 12,4 godina kao statistički značajan čimbenik (p < 0,001). Prosječna količina apliciranog kontrastnog sredstva tijekom provedbe perkutane koronarne angiografije i intervencije u ispitanika u kojih je nastao KIN iznosila je 331,8 ± 73,7 ml, što se pokazalo statistički značajno (p < 0,001). Broj bolesnika sa šećernom bolesti unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosio je 60,6%, što je statistički značajno (p < 0,001). Ranije dokazana renalna insuficijencija unutar skupine bolesnika s KIN-om iznosila je 51,5%, što je također statistički značajno (p < 0,001). Usporedba koronarnih krvnih žila na kojima je izvršena intervencija u odnosu na pojavu KIN-a nije pokazala statistički značajnu razliku (p = 0,173). Nastanak KIN-a nakon perkutane koronarne angiografije i intervencije češća je pojava u starijih bolesnika, te u onih koji boluju od kroničnih bubrežnih bolesti i od šećerne bolesti. Također postoji povezanost količine apliciranog kontrastnog sredstva i nastanka KIN-a.

Ključne riječi

kontrastno sredstvo; koronarna intervencija; nefropatija

Hrčak ID:

208114

URI

https://hrcak.srce.hr/208114

Datum izdavanja:

6.11.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.739 *