Izvorni znanstveni članak

VUČEDOLSKA ŠAHOVNICA

Ivan JURIĆ
Pavao PETRIČEVIĆ
Marija ĐIKIĆ

Sažetak

"Baš vučedolska kultura stoji u pogledu raznolikog i bogatog
obrađivanja motiva šahovskih polja iznad svih drugih kultura",
napisao je Schmidt (1945.). Istraživanjima što su prikazana u
radu: "Ishodište Pitagorina poučka u vučedolskoj kulturi na
prostoru Hrvatske" (Jurić i sur., 2000.) utvrđeno je da je u
vučedolskoj kulturi, koja je trajala od oko 3000. do 2200.
godina prije Krista, bio poznat sustav brojeva 3, 4, 5 i način
kako crtati geometrijske oblike kojih se dužine stranica odnose
kao cijeli brojevi (osnova ove spoznaje kasnije je definirana
kao Pitagorin poučak). U ovome radu prikazana je povezanost
raznih kombinacija kvadrata i četverokuta, nazvanih
"šahovnicama" sa sustavima brojeva 3, 4, 5, te 5, 12, 13 i 7,
24, 25. Pretpostavljeno je da su se šahovnice u vučedolskoj
kulturi koristile za prikazivanje raznih matematičkih izračuna.
Od mnogobrojnih i raznovrsnih prikaza šahovnica posebno je
obrađena ona sa 72 polja, koja je brojčano sadržavala 12
trokuta sustava 3, 4, 5. Postavljena je i hipoteza da se ovakva
šahovnica mogla upotrijebiti u računanju vremena, te da su
Vučedolci poznavali kalendar, po kojem je poslije zimskog
solsticija počimala slijedeća godina.

Ključne riječi

Hrčak ID:

19610

URI

https://hrcak.srce.hr/19610

Datum izdavanja:

31.12.2002.

Podaci na drugim jezicima: engleski njemački

Posjeta: 2.991 *