Stručni rad

Arheološka istraživanja špilje Kukova peć iznad Brsečina, Grad Dubrovnik

Domagoj Perkić orcid.org/0000-0002-3815-9346 ; Dubrovački muzeji, Arheološki muzej, Dubrovnik, Hrvatska

Sažetak

Tijekom listopada 2017. godine obavljena su arheološka istraživanja špilje Kukova peć iznad Brsečina. Istraživanja su obavili djelatnici Arheološkog muzeja Dubrovačkih muzeja u suradnji sa speleolozima speleološkog kluba Ursus spelaeus iz Karlovca.
Na osnovu provedenih istraživanja možemo govoriti o povremenom korištenju špilje u rasponu od oko 7 tisuća godina. Najstariji nalazi su iz razdoblja srednjeg i kasnog neolitika. Zatim slijedi najintenzivnije korištenje špilje u razvijenom eneolitiku i početkom ranog brončanog doba, odnosno krajem 3. i početkom 2. tisućljeća prije Krista. Iz tog vremena je pronađeno najviše keramičkih nalaza, u najdebljem kulturnom sloju. Nešto rjeđe, ali ipak prisutno je korištenje špilje kroz srednje brončano i mlađe željezno doba. Rimskodobne nalaze ulomaka amfora tipa Lamboglia 2 te jednu brončanu kopljasto-streličastu fibulu treba promatrati u kontekstu ilirskih zajednica i njihovih kontakata s rimskom civilizacijom.
Iz nemirnih kasnoantičkih razdoblja krajem 4. st. posl. Kr. potječu pojedini ulomci sjevernoafričkih cilindričnih amfora te jedan brončani as cara Arkadija (suvladar cara Teodosija I Velikog od 383., odnosno car istočnog rimskog carstva 395-408. posl. Kr.), kovan u Sisciji (Sisak) 384-387. posl.
Prve slijedeće nalaze imamo iz razvijenog novog vijeka, koji možda nisu toliko brojni, koliko su vrijedni i atraktivni. Riječ je o skupnom nalazu 6 komada zlatnog, srebrenog i brončanog novca, koji potječe iz Venecijanskih, Austrijskih i Dubrovačkih kovnica novca, zajedno s 4 željezne udice, 2 manžete, svetačkom medaljicom i privjeskom od zuba morskog morskog sisavca (dupin ?) s brončanom kapicom. Zadnje funkcionalno korištenje špilje bilo je tijekom domovinskog rata.
Za sada se može pretpostaviti kako je špilja Kukova peć uglavnom korištena kao povremeno stanište (neolitik, eneolitik, brončano doba) te kao sklonište ili zbijeg uslijed nemirnih razdoblja ili loših vremenskih (ne)prilika (mlađe željezno doba, kasna antika, novi vijek). Međutim, ne treba isključiti ni ostale funkcije, prije svega u smislu nekropola. Tome u prilog idu i ulomci ljudskih kostiju (tri ulomka lubanje i ulomak mandibule), koji iako malobrojni, upućuju na takvu mogućnost, u razdoblju samog kraja eneolitika i kraja brončanog doba.
U svakom slučaju, potrebno je nastaviti s daljnjim arheološkim istraživanjima, u cilju dobivanja novih spoznaja o najranijim razdobljima i kulturama istočno jadranske obale, njihovom razvoju te postepenom prijelazu u povijesna razdoblja od antike do novog vijeka.

Ključne riječi

Kukova peć; arheologija; Brsečine; Dubrovnik

Hrčak ID:

209671

URI

https://hrcak.srce.hr/209671

Datum izdavanja:

2.8.2018.

Posjeta: 1.113 *