hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane

Antun Ničetić

Puni tekst: hrvatski, pdf (19 MB) str. 131-138 preuzimanja: 17* citiraj
APA 6th Edition
Ničetić, A. (1989). Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane. NAŠE MORE, 36 (3-4), 131-138. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/210078
MLA 8th Edition
Ničetić, Antun. "Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane." NAŠE MORE, vol. 36, br. 3-4, 1989, str. 131-138. https://hrcak.srce.hr/210078. Citirano 13.12.2019.
Chicago 17th Edition
Ničetić, Antun. "Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane." NAŠE MORE 36, br. 3-4 (1989): 131-138. https://hrcak.srce.hr/210078
Harvard
Ničetić, A. (1989). 'Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane', NAŠE MORE, 36(3-4), str. 131-138. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/210078 (Datum pristupa: 13.12.2019.)
Vancouver
Ničetić A. Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane. NAŠE MORE [Internet]. 1989 [pristupljeno 13.12.2019.];36(3-4):131-138. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/210078
IEEE
A. Ničetić, "Dubrovačka luka i arheološka istraživanja ispod Katedrale i Bunićeve poljane", NAŠE MORE, vol.36, br. 3-4, str. 131-138, 1989. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/210078. [Citirano: 13.12.2019.]

Sažetak
Arheološkim istraživanjima koja se intenzivno provode u Dubrovniku nakon potresa 1979. otkrivani su objekti za koje se nije znalo, a koji će biti poticaj da se priđe drukčijem tumačenju dubrovačke povijesti. Do vrlo značajnih otkrića došlo je na prostoru u neposrednoj blizini Gradske luke u njezinu najzaštićenijem dijelu na mjestu današnje Katedrale i Bunićeve poljane. Istraživačkim radovima rukovodio je prof. Josip Stošić. On je nedavno objavio rezultate tih istraživanja, kojima sam se i ja služio u ovom radu. Pri tome je na Bunićevoj poljani otkriven zapadni obrambeni zid kasnoantičkog kaštela iz 5/6. st. i također bizantska bazilika na mjestu današnje katedrale te nekoliko drugih manjih objekata i predmeta. U ovom članku najviše se bavim zapadnim obrambenim zidom kasnoatničkog kaštela jer pretpostavljam da je on bio u Luci. Bez obzira na to što je on mogao i drukčije izgledati, približna rekonstrukcija koju sam proveo govori nam da je on bio lučki kaštel i da je građen u nemirnim vremenima provala nomadskih naroda ako bi se zaštitila Luka, brodovi u njoj i sam Grad. Ta saznanja još su jedna važna potvrda da su Dubrovnik i njegova Luka imali izuzetno važan strateški položaj, kad se ona kao i još neke druge važne točke na istočnom Jadranu utvrđuju. asnoantički kaštel dokaz je kontinuiteta življenja i naseljenosti ovog prostora, ali i značenja koje je Luka u tom vremenu i prije toga imala.

Hrčak ID: 210078

URI
https://hrcak.srce.hr/210078

Posjeta: 31 *