APA 6th Edition Bobić, M. i Šantić, D. (2018). Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti. Forum za sigurnosne studije, 2 (2), 219-246. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/210730
MLA 8th Edition Bobić, Mirjana i Danica Šantić. "Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti." Forum za sigurnosne studije, vol. 2, br. 2, 2018, str. 219-246. https://hrcak.srce.hr/210730. Citirano 18.04.2021.
Chicago 17th Edition Bobić, Mirjana i Danica Šantić. "Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti." Forum za sigurnosne studije 2, br. 2 (2018): 219-246. https://hrcak.srce.hr/210730
Harvard Bobić, M., i Šantić, D. (2018). 'Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti', Forum za sigurnosne studije, 2(2), str. 219-246. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/210730 (Datum pristupa: 18.04.2021.)
Vancouver Bobić M, Šantić D. Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti. Forum za sigurnosne studije [Internet]. 2018 [pristupljeno 18.04.2021.];2(2):219-246. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/210730
IEEE M. Bobić i D. Šantić, "Sigurnost EU vs. sigurnosti migranata: Srbija na Balkanskoj migracijskoj ruti", Forum za sigurnosne studije, vol.2, br. 2, str. 219-246, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/210730. [Citirano: 18.04.2021.]
Sažetak U radu se polazi od pretpostavke da je najnovija Balkanska migracijska kriza konstruirana kao sigurnosna prijetnja zemljama EU i njenim građanima, dok se sigurnost ljudi koji bježe od rata, gladi, sukoba, demografskih i ekoloških pritisaka(iz Afrike i Bliskog Istoka) stavlja u drugi plan i prebacuje na razinu nevladinog sektora, humanitarnih organizacija i privatnih osoba. Zanemaruje se ogromna cijena ugrožavanja ljudske sigurnosti osoba u pokretu (porast smrtnosti, širenje mreže krijumčara, ilegalnih ulazaka, trgovine ljudima, itd). Prisilna imobilnost uslijed nemogućnosti prelaska granice u zemljama tranzita povezana je s brojnim socijalnim problemima, u uvjetima nespremnosti za povećani priljev, prihvat i zbrinjavanje, kako na globalnoj, tako i na lokalnoj razini. Srbija se od početka migrantske krize zauzela za “refugee friendly” politiku, koja podrazumijeva odgovoran, humanitarni pristup. Međutim, promjena političkog diskursa o migracijskim tokovima u vezi sa otvaranjem pojedinih poglavlja u vezi sa pridruživanju EU uvjetovala je zaokret ka sigurnosnoj poziciji, odnosno usvajanje diskursa koji sve češće poprimaju alarmističku konotaciju. Zbog svega navedenog, u radu će se ukazati na položaj migranata i tražitelja azila u Srbiji, kao i na (ne)spremnost države da odgovori na rastuće izazove u pogledu njihovog prihvata i zaštite, prije svega nakon ožujka 2016. godine i službenog zatvaranja Balkanske rute.