hrcak mascot   Srce   HID

Prethodno priopćenje

Epidemiološki indikatori suicida u Republici Hrvatskoj

Dragica KOZARIĆ-KOVAČIĆ
Mirjana GRUBIŠIĆ-ILIĆ
Frane GRUBIŠIĆ
Zrnka KOVAČIĆ

Puni tekst: engleski, pdf (12 MB) str. 155-170 preuzimanja: 331* citiraj
APA 6th Edition
KOZARIĆ-KOVAČIĆ, D., GRUBIŠIĆ-ILIĆ, M., GRUBIŠIĆ, F. i KOVAČIĆ, Z. (2002). EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA. Društvena istraživanja, 11 (1 (57)), 155-170. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19739
MLA 8th Edition
KOZARIĆ-KOVAČIĆ, Dragica, et al. "EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA." Društvena istraživanja, vol. 11, br. 1 (57), 2002, str. 155-170. https://hrcak.srce.hr/19739. Citirano 15.12.2019.
Chicago 17th Edition
KOZARIĆ-KOVAČIĆ, Dragica, Mirjana GRUBIŠIĆ-ILIĆ, Frane GRUBIŠIĆ i Zrnka KOVAČIĆ. "EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA." Društvena istraživanja 11, br. 1 (57) (2002): 155-170. https://hrcak.srce.hr/19739
Harvard
KOZARIĆ-KOVAČIĆ, D., et al. (2002). 'EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA', Društvena istraživanja, 11(1 (57)), str. 155-170. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19739 (Datum pristupa: 15.12.2019.)
Vancouver
KOZARIĆ-KOVAČIĆ D, GRUBIŠIĆ-ILIĆ M, GRUBIŠIĆ F, KOVAČIĆ Z. EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA. Društvena istraživanja [Internet]. 2002 [pristupljeno 15.12.2019.];11(1 (57)):155-170. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19739
IEEE
D. KOZARIĆ-KOVAČIĆ, M. GRUBIŠIĆ-ILIĆ, F. GRUBIŠIĆ i Z. KOVAČIĆ, "EPIDEMIOLOGICAL INDICATORS OF SUICIDES IN THE REPUBLIC OF CROATIA", Društvena istraživanja, vol.11, br. 1 (57), str. 155-170, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19739. [Citirano: 15.12.2019.]

Sažetak
Cilj studije bio je istražiti moguće pomake u stopi suicida
tijekom posljednjih 15 godina u Republici Hrvatskoj (1985-2000.),
distribuciju muških i ženskih suicida prema dobi i
neke druge karakteristike prema spolu u razdoblju od 1990.
do 2000., te distribuciju muških i ženskih suicida tijekom
rata i u poslijeratnom razdoblju. Podaci su prikupljeni iz
Registra suicida Ministarstva unutarnjih poslova i u tom
razdoblju prijavljeno je 9 987 suicida. Stope suicida u
posljednjih 15 godina nisu se mijenjale, uključujući ratno i
poslijeratno razdoblje. Stopa suicida bila je 19,26. Najviša
stopa suicida bila je u dobnoj skupini između 15 i 30 godina
starosti i kod starijih od 65 godina. Žene su u prosjeku bile
pet godina starije od muškaraca. Vješanje je bila najčešća
metoda suicida (50 posto). Muškarci su rabili vatreno oružje
i eksploziv češće nego žene. Zdravstveni razlozi su bili češći
kod žena nego kod muškaraca, nasuprot alkoholizmu koji je
bio češćim uzrokom suicida kod muškaraca. Gotovo 80
posto žrtava je prethodno najavilo samoubojstvo. Prevenciju
bi trebalo usmjeriti protiv alkoholizma, zloupotrebe droga,
obiteljskih kriza te na smanjenje posjedovanja vatrenog
oružja i eksploziva i poboljšanje ekonomskog položaja kod
muškaraca. A kod žena bi se valjalo usredotočiti na
prethodne pokušaje suicida, mentalne poremećaje i
nezaposlenost. Među objema spolnim skupinama prevenciju
treba usmjeriti na mlade i starije i verbalnu najavu suicida
valja ozbiljno procjenjivati.

Hrčak ID: 19739

URI
https://hrcak.srce.hr/19739

[engleski] [njemački]

Posjeta: 1.058 *