hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta

Danijel Zec

Puni tekst: hrvatski, pdf (564 KB) str. 405-428 preuzimanja: 147* citiraj
APA 6th Edition
Zec, D. (2018). Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta. Scrinia Slavonica, 18 (1), 405-428. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/212080
MLA 8th Edition
Zec, Danijel. "Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta." Scrinia Slavonica, vol. 18, br. 1, 2018, str. 405-428. https://hrcak.srce.hr/212080. Citirano 27.07.2021.
Chicago 17th Edition
Zec, Danijel. "Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta." Scrinia Slavonica 18, br. 1 (2018): 405-428. https://hrcak.srce.hr/212080
Harvard
Zec, D. (2018). 'Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta', Scrinia Slavonica, 18(1), str. 405-428. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/212080 (Datum pristupa: 27.07.2021.)
Vancouver
Zec D. Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta. Scrinia Slavonica [Internet]. 2018 [pristupljeno 27.07.2021.];18(1):405-428. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212080
IEEE
D. Zec, "Danica Pinterović, Oscar Nemon i spomenik osječkim i slavonskim Židovima – žrtvama Holokausta", Scrinia Slavonica, vol.18, br. 1, str. 405-428, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/212080. [Citirano: 27.07.2021.]

Sažetak
Glavna tema ovoga rada je povijest, od ideje do podizanja, Spomenika Židovima Osijeka i Slavonije, žrtvama holokausta – rad kipara Oscara Nemona (1906–1985). Spomenik je podignut u Osijeku 1965. godine, a dr. sc. Danica Pinterović, povjesničarka i ravnateljica Muzeja Slavonije u Osijeku, odigrala je značajnu, možda i ključnu, ulogu u njegovu postavljanju – kao stručni savjetnik čije se mišljenje tražilo i cijenilo, kao posrednik te kao osoba uključena u realizaciju. Spomenik, ipak, nije realiziran na način kako je to umjetnik zamišljao – trebao je biti u znatno većim dimenzijama. Umjesto toga je maketa, odnosno sadreni model za spomenik – skulptura koju je Nemon načinio u svom atelijeru u Engleskoj, s figurom koja je nešto veća od naravne ljudske veličine – odlivena u broncu i postavljena u Osijeku. Skulptura ima oblik vitkog stupa što izrasta u poprsje majke koja u vis podiže svoje dijete. Njezinu simboliku objašnjava sam umjetnik: „moja skulptura nije nekakav optužujući prizor, nego naprotiv, lik koji izražava zanos i životnost i simbolizira vječnu težnju Židova ka čovjekoljublju. Simbol majčinstva je simbol kojega razumije cio svijet.“ Spomenik je bio Nemonova donacija gradu Osijeku – Nemon ga je izradio na poziv Židovske općine u Osijeku i poklonio u sadri izrađen model svom rodnom gradu. Postavljen je ispred zgrade Židovske općine Osijek. Pri tumačenju značenja osječkoga spomenika treba razdvojiti pitanja: zašto je podignut, kome je posvećen i koja je njegova poruka. Povod za podizanje je holokaust osječkih i slavonskih Židova – spomenik je posvećen prvenstveno njima, a poruka je ljubav ili čovjekoljublje, kako je to protumačio sam autor. Unatoč tome, s javnom komunikacijom informacije kome je Spomenik posvećen u lokalnom se dnevnom tisku od samoga početka balansiralo, pa je tako tumačenje Spomenika rastegnuto između ratnoga stradanja Židova i univerzalne žrtve fašističkog terora. Nemonova je skulptura, naposljetku, protumačena, postavljena i svečano otkrivena kao spomenik žrtvama fašizma. Razlozi ovakvog javnog predstavljanja i iščitavanja značenja osječkoga Spomenika shvatljivi su s obzirom na povijesno-politički kontekst razdoblja u kojemu je nastao – židovsko stradanje u holokaustu u tom je periodu bilo prikazivano kao dio iste tragične sudbine koju su dijelili svi drugi narodi i narodnosti Jugoslavije. S druge strane, onovremeno modificirano tumačenje osječkoga Spomenika ukazuje na problem suočavanja društva s teškom baštinom holokausta, o čemu govori i način obilježavanja židovskog logora u Tenji nedaleko Osijeka (radilo se o ustaškom sabirnom logoru iz kojeg su 1942. deportirani Židovi Osijeka i okolice u logore smrti, što na spomeniku uopće nije naznačeno). Danas bismo osječki spomenik „Majka i dijete“, konačno, trebali iščitavati nedvosmisleno i bez uopćavanja, odnosno upravo onako kako je izvorno bio zamišljen – kao spomenik osječkim i slavonskim Židovima, žrtvama holokausta. K tome, taj je spomenik jedina spomenička skulptura što obilježava holokaust, koja je integralno postavljena kao javni spomenik u javnome prostoru nekoga grada u Republici Hrvatskoj – ostali se spomenici i spomen-obilježja posvećena holokaustu nalaze gotovo isključivo na židovskim grobljima.
Rad se bavi i stručno-znanstvenim i publicističkim radom Danice Pinterović, posvećenim kiparu Oscaru Nemonu. Prve stručne priloge o Oscaru Nemonu u nas objavila je Danica Pinterović: članak u Enciklopediji likovnih umjetnosti, 1964. godine, a potom i opsežniji stručni tekst u znanstvenom časopisu „Osječki zbornik“ iz 1967. godine, gdje je iznijela važne biografske podatke i kronologiju Nemonova umjetničkog djelovanja. Autori što su se kasnije bavili Nemonovom biografijom i opusom, uvelike su koristili dotični tekst Danice Pinterović kao temelj za vlastita razmatranja i priloge Nemonovoj životnoj i umjetničkoj biografiji.

Ključne riječi
Oscar Nemon; Danica Pinterović; Osijek; skulptura; Spomenik žrtvama fašizma; Židovi; holokaust

Hrčak ID: 212080

URI
https://hrcak.srce.hr/212080

[engleski]

Posjeta: 427 *