Psihologijske teme, Vol. 27 No. 3, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31820/pt.27.3.10
Stilovi suočavanja povezani sa simptomima posttraumatskog stresa i depresije nakon porođaja kod hrvatskih žena
Sandra Nakić Radoš
orcid.org/0000-0002-8330-8427
; Catholic University of Croatia, Department of Psychology, Croatia
Alexandra Sawyer
orcid.org/0000-0001-7098-6467
; University of Brighton, School of Health Sciences, United Kingdom
Susan Ayers
orcid.org/0000-0002-6153-2460
; University London, School of Health Sciences, Centre for Maternal and Child Health Research, United Kingdom
Erin Burn
; East London NHS Foundation Trust, United Kingdom
Sažetak
Porođaj je normativni čin u životu žene i uglavnom se smatra pozitivnim događajem. Međutim, svaka treća žena doživi porođaj kao tjelesnu prijetnju za sebe i/ili za svoje novorođenče te 3 % žena nakon porođaja razvije posttraumatski stresni poremećaj (PTSP). Dosadašnja istraživanja upućuju na to da su slabe strategije suočavanja povezane s PTSP-om nakon porođaja, međutim, ta su se istraživanja uglavnom koristila jednodimenzionalnim mjerama strategija suočavanja. Drugim riječima, tek valja ispitati koje specifične dimenzije suočavanja pridonose PTSP-u nakon porođaja. Ciljevi su ovog istraživanja ispitati simptome PTSP-a nakon porođaja te kako su različiti stilovi suočavanja povezani sa simptomima PTSP-a i depresije kod žena u Hrvatskoj. Žene (N = 160) koje su rodile unatrag dvije godine ispunile su online upitnik koji mjeri simptome PTSP-a (Impact of Event Scale – IES), poslijeporođajnu depresiju (Edinburgh Postnatal Depression Scale – EPDS) te stilove suočavanja (Brief Cope). U ovom je uzorku 1.9 % ispitanica izvijestilo o ozbiljnim simptomima PTSP-a nakon porođaja, a 21.9 % ih je izvijestilo o depresivnim simptomima. Većina je žena (66.7 %) sa simptomima PTSP-a izvijestila i o depresivnim simptomima. S druge strane, 28.6 % žena s depresivnim simptomima također je izvijestilo i o simptomima PTSP-a, što upućuje na viši komorbiditet PTSP-a i depresije nego obrnuto. Od izbjegavajućih su stilova suočavanja poricanje i samookrivljavanje pozitivno korelirali sa simptomima PTSP-a i depresije, dok je odustajanje pozitivno koreliralo samo sa simptomima PTSP-a, a odvraćanje pažnje sa simptomima depresije. Također, niže razine planiranja i više razine emocionalne podrške bile su povezane s višom razinom depresivnosti. Međutim, nakon kontroliranja poslijeporođajnih psihopatoloških simptoma stilovi suočavanja nisu bili značajni prediktori simptoma PTPS-a, ali je samookrivljavanje bilo značajni prediktor depresivnih simptoma. Žene u Hrvatskoj izvještavaju o psihopatološkim simptomima nakon porođaja te su oni povezani sa stilovima suočavanja. Izbjegavajući stil suočavanja, samookrivljavanje, posebno je povezan s depresivnim simptomima. Buduća bi istraživanja trebala ispitati prediktore PTSP-a kod hrvatskih žena u reprezentativnijim uzorcima u trudnoći te s praćenjem nakon porođaja. Također, probir za poslijeporođajne psihopatološke simptome trebao bi se provoditi i za simptome depresije i za simptome PTSP-a.
Ključne riječi
posttraumatski stresni poremećaj (PTSP); porođaj; depresija; suočavanje
Hrčak ID:
212675
URI
Datum izdavanja:
13.12.2018.
Posjeta: 3.076 *