Skoči na glavni sadržaj

Izvorni znanstveni članak

https://doi.org/10.18045/zbefri.2018.2.827

Efikasnost ulaganja u investicije u zemljama Srednje i Istočne Europe

Pawel Dobrzanski orcid id orcid.org/0000-0002-3137-7797 ; Wroclaw University of Economics, Faculty of Economics, Wroclaw, Poland


Puni tekst: engleski pdf 875 Kb

str. 827-859

preuzimanja: 491

citiraj


Sažetak

Svrha ove studije je provjeriti koristi li se novac na istraživanje i razvoj efikasnosti u zemljama srednje i istočne Europe. Danas je inovativnost jedan od najvažnijih čimbenika ubrzanja gospodarskog rasta. Povećanje inovativnosti osobito je važno za zemlje u razvoju, gdje kreatori politike provode različite inovacijske strategije. Strategija Europa 2020 postavila je cilj 3% BDP-a za izdatke za istraživanje i razvoj. Mnoge studije naglašavaju značajan učinak povećanja ulaganja u istraživanje i razvoj na gospodarski rast, ali aspekt efikasnosti nije obuhvaćen u literaturi. Ovaj rad temelji se na kritičkom pregledu relevantne literature o ovom predmetu i vlastitim empirijskim istraživanjima. Izvor statističkih podataka korištenih u ovoj studiji je relevantna međunarodna statistika. Izračuni su izvedeni korištenjem DEA metodologije. DEA metodologija omogućuje procjenu efikasnosti input-outputa. Pokazatelj inputa je godišnja javna i privatna potrošnja na istraživanje i razvoj (kao% BDP-a). Postoji devet pokazatelja outputa/rezultata koji predstavljaju dostupne inovativne statistike o broju patenata, visokotehnološkoj proizvodnji itd. Broj varijabli se smanjuje za svako razdoblje korištenjem analize korelacijskog koeficijenta, što je omogućilo identificiranje značajnih varijabli s najmanjim gubitkom podataka. Efikasnost se izračunava kao omjer ponderiranog zbroja outputa prema ponderiranom zbroju inputa odnosno ulaznih vrijednosti. Izračun je rađen korištenjem Excel proračunske tablice i DEAFrontier-a. U radu se daje opći pregled razine inovacija u zemljama srednje i istočne Europe u usporedbi s ostalim članicama EU-a, koji troše manje od 2% BDP-a na istraživanje i razvoj. Analiza pokazuje da među zemljama srednje i istočne Europe najbliže granici efikasnosti su Rumunjska i Slovačka. Hipoteza da povećanje potrošnje na inovacije ne uzrokuje proporcionalne učinke potvrđena je za regiju Srednje i Istočne Europe, ali ne i za zapadne ekonomije koje troše na istraživanje i razvoj efikasnije. Glavni zaključak istraživanja je da se potrošnja na inovacije treba postupno povećavati u cilju postizanja optimalnih rezultata. Ovo istraživanje može doprinijeti raspravi o kreiranju politike inovacija koju kreatori politike mogu koristiti za razvoj nacionalnih strategija inovacija.

Ključne riječi

inovacija; DEA metodologija; relativna efikasnost; investicije

Hrčak ID:

213606

URI

https://hrcak.srce.hr/213606

Datum izdavanja:

28.12.2018.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.395 *