Izvorni znanstveni članak
Uloga studijskog smjera u formiranju poduzetničkih namjera i sklonosti primjene efektualne logike
Ivona Adrić
; Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Croatia
Marina Stanić
orcid.org/0000-0002-3835-6358
; Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Croatia
Ana Bilandžić
; Ekonomski fakultet u Osijeku, Sveučilište Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Osijek, Croatia
Sažetak
Doprinos poduzetništva i poduzetničkog ponašanja u povećanju zaposlenosti i ekonomskog blagostanja prepoznat je kao jedna od snažnih okosnica nacionalnih programa poticanja poduzetništva u mnogim zemljama. U skladu s tim, obrazovni programi u području poduzetništva nastoje povećati poduzetnički potencijal pojedinca kroz razvoj poduzetničkih znanja i vještina. Očekivani ishodi takvih
programa obuhvaćaju povećanje broja novih poduzetničkih pothvata, ali i osnaživanje poduzetničkog načina ponašanja i promišljanja općenito. Fokus ovog rada usmjeren je na istraživanje povezanosti studijskog usmjerenja studenata završne godine ekonomskog fakulteta s dvjema zavisnim varijablama: poduzetničkim namjerama i sklonosti primjeni efektualne logike. Uzorak je obuhvatio 333 studenata koji studiraju na pet različitih studijskih smjerova ekonomskog fakulteta. Namjere za poduzimanje određenog ponašanja prihvaćene su kao najbolji prediktor
tog ponašanja i u znanstvenim istraživanjima najčešće se proučavaju kroz okvir teorije planiranog ponašanja. Efektualna logika ili efektuacija interdisciplinarno je istraživačko područje koje u posljednjih 10 godina predstavlja atraktivnu varijablu u istraživanjima poduzetništva. Efektualna logika podrazumijeva model promišljanja i donošenja odluka u situacijama visoke neizvjesnosti kada je budućnost izrazito teško ili nemoguće predvidjeti. U ovom radu efektualna logika promatra se kroz pet osnovnih principa efektuacije te dodatni konstrukt sklonosti kontroliranju budućnosti. Empirijski dio rada sastoji se od dva dijela i obuhvaća metode bivarijatne statistike (t-test nezavisnih uzoraka i ANOVA) za utvrđivanje razlike među grupama. Prvo je ispitan odnos demografskih varijabli (s naglaskom na studijsko usmjerenje) i
namjera za pokretanjem poduzetničkog pothvata. U konačnici, analiza je proširena objašnjenjem odnosa studijskog usmjerenja prema pet dimenzija efektualne logike i sklonosti kontroliranju budućnosti. Rezultati upućuju na snažnu pozitivnu povezanost studijskog usmjerenja i poduzetničkih namjera te na slabu povezanost studijskog usmjerenja i pojedinih dimenzija efektuacije.
Ključne riječi
efektuacija; poduzetništvo; obrazovanje; poduzetničke namjere
Hrčak ID:
213866
URI
Datum izdavanja:
21.12.2018.
Posjeta: 1.473 *