hrcak mascot   Srce   HID

Pregledni rad

Farmakoterapija Alzheimerove bolesti

Vera Folnegović-Šmalc
Suzana Uzun
Oliver Kozumplik
Petra Folnegović-Grošić
Neven Henigsberg
Gordan Makarić
Mato Mihanović
Ninoslav Mimica

Puni tekst: hrvatski, pdf (211 KB) str. 217-222 preuzimanja: 1.229* citiraj
APA 6th Edition
Folnegović-Šmalc, V., Uzun, S., Kozumplik, O., Folnegović-Grošić, P., Henigsberg, N., Makarić, G., ... Mimica, N. (2002). Farmakoterapija Alzheimerove bolesti. Medicus, 11 (2_Psihofarmakologija), 217-222. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/19974
MLA 8th Edition
Folnegović-Šmalc, Vera, et al. "Farmakoterapija Alzheimerove bolesti." Medicus, vol. 11, br. 2_Psihofarmakologija, 2002, str. 217-222. https://hrcak.srce.hr/19974. Citirano 14.11.2019.
Chicago 17th Edition
Folnegović-Šmalc, Vera, Suzana Uzun, Oliver Kozumplik, Petra Folnegović-Grošić, Neven Henigsberg, Gordan Makarić, Mato Mihanović i Ninoslav Mimica. "Farmakoterapija Alzheimerove bolesti." Medicus 11, br. 2_Psihofarmakologija (2002): 217-222. https://hrcak.srce.hr/19974
Harvard
Folnegović-Šmalc, V., et al. (2002). 'Farmakoterapija Alzheimerove bolesti', Medicus, 11(2_Psihofarmakologija), str. 217-222. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/19974 (Datum pristupa: 14.11.2019.)
Vancouver
Folnegović-Šmalc V, Uzun S, Kozumplik O, Folnegović-Grošić P, Henigsberg N, Makarić G i sur. Farmakoterapija Alzheimerove bolesti. Medicus [Internet]. 2002 [pristupljeno 14.11.2019.];11(2_Psihofarmakologija):217-222. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19974
IEEE
V. Folnegović-Šmalc, et al., "Farmakoterapija Alzheimerove bolesti", Medicus, vol.11, br. 2_Psihofarmakologija, str. 217-222, 2002. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/19974. [Citirano: 14.11.2019.]

Sažetak
Demencija je karakterizirana višestrukim kognitivnim
deficitima koji uključuju oštećenja pamćenja.
Najčešće se javlja u starijoj životnoj dobi. Prevalencija je oko
1% u dobi od 60 godina i raste dvostruko svakih pet godina.
U tretmanu osoba s dijagnosticiranom demencijom Alzheimerova
tipa danas se najčešće rabe inhibitori kolinesteraze.
Najčešće nuspojave pri terapiji inhibitorima kolinesteraze jesu
sa strane gastrointestinalnog trakta, umor, glavobolja i
vrtoglavica. U bolesnika s demencijom u Alzheimerovoj bolesti
(AD) u 80% slučajeva u kliničkoj slici prisutna je agresivnost
i agitacija. U tim slučajevima opravdana je upotreba
stabilizatora raspoloženja, antipsihotika i benzodiazepina.
Dvije trećine dementnih bolesnika u kliničkoj slici imaju depresivne
simptome Čija prevalencija u AD je 25-30%. Uporaba
antidepresiva nužna je u tim slučajevima, a to se posebno
odnosi na selektivne inhibitore ponovne pohrane serotonina
(SSRI). U kliničkoj procjeni uspješnosti terapije potrebno je
uz klinički pregled bolesnika uzeti u obzir i heteroanamnestičke
podatke dobivene od članova obitelji, odnosno
skrbnika. Neuropsihologijska procjena, kao i skale opće
kliničke procjene, dobri su pokazatelji učinkovitosti provedene
terapije. Na temelju toga donosi se odluka o daljnjim
oblicima tretmana.

Ključne riječi
Alzheimerova bolest; demencija; farmakoterapija

Hrčak ID: 19974

URI
https://hrcak.srce.hr/19974

[engleski]

Posjeta: 1.794 *