hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.31823/d.26.4.5

Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti

Renato Matić ; Hrvatski studiji Sveučilišta u Zagrebu

Puni tekst: hrvatski, pdf (190 KB) str. 635-655 preuzimanja: 653* citiraj
APA 6th Edition
Matić, R. (2018). Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti. Diacovensia, 26 (4), 635-655. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5
MLA 8th Edition
Matić, Renato. "Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti." Diacovensia, vol. 26, br. 4, 2018, str. 635-655. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5. Citirano 23.10.2021.
Chicago 17th Edition
Matić, Renato. "Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti." Diacovensia 26, br. 4 (2018): 635-655. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5
Harvard
Matić, R. (2018). 'Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti', Diacovensia, 26(4), str. 635-655. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5
Vancouver
Matić R. Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti. Diacovensia [Internet]. 2018 [pristupljeno 23.10.2021.];26(4):635-655. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5
IEEE
R. Matić, "Odnos hrvatskoga društva prema starijim osobama. Ispit humanosti i vizije budućnosti", Diacovensia, vol.26, br. 4, str. 635-655, 2018. [Online]. https://doi.org/10.31823/d.26.4.5

Sažetak
Ovim se tekstom želi argumentirati kako ukupnost društvenih odnosa prema starijim osobama oslikava razinu ne samo humanosti, kao one najčešće spominjane i najpoželjnije vrijednosti u suvremenom društvu, već još više brigu i svijest o vlastitoj budućnosti. Održivo humano društvo podrazumijeva jasnu viziju o nenadomjestivosti svake osobe uključene u društveni život, a kad je riječ o osobnom doprinosu u smislu funkcionalne uloge članova društva neizbjžan je govor o važnosti humanoga kapitala. Za budućnost društva to je osnovna razina svijesti, koja bi trebala biti prisutna među svim članovima društva, a posebno u onim društvenim skupinama kojima je zadaća planiranje i donošenje dugoročnih razvojnih odluka. U uvodnom će se dijelu raspraviti osnovni pojmovi koji pomažu razumijevanju ideje da je humanizacija društvenih odnosa prema starijim osobama neodvojiva od humanizacije ukupnoga društva. Potom slijedi središnji dio rada, u kojemu će se usporediti konkretna iskustva života u mirovini 20 umirovljenih osoba starije životne dobi (= > 70), od kojih je osmero iz Hrvatske te po troje iz Izraela, Finske, Engleske i Njemačke. Usporedbom njihovih iskustava života u mirovini otvorit će se pitanje što su osnove dugoročne održive i samoobnavljajuće strategije društvenoga odnosa prema starijim osobama. Ujedno će se ponuditi i neke konkretne mogućnosti, koje stoje na raspolaganju svakom društvu, pa tako i našem, a za koje nisu potrebna bilo kakva velika odricanja, već samo iskrena dobra namjera donositelja odluka o vizijama društvenoga razvoja.

Ključne riječi
starije osobe; humani kapital; humanizacija društvenih odnosa i kvaliteta života; kvalitativno istraživanje

Hrčak ID: 214075

URI
https://hrcak.srce.hr/214075

[engleski]

Posjeta: 984 *