Skoči na glavni sadržaj

Stručni rad

Izgradnja prve kompresorske stanice na plinskom transportnom sustavu RH

Zoran Bulić ; Plinacro d.o.o.


Puni tekst: hrvatski pdf 4.179 Kb

str. 77-82

preuzimanja: 586

citiraj

Preuzmi JATS datoteku


Sažetak

Prva kompresorska stanica - KS1 na plinskom transportnom sustavu Republike Hrvatske gradi se u Moslavini, kraj mjesta Velika Ludina i, kad bude dovršena, bit će tehnološki najkompleksniji objekt na plinskom transportnom sustavu RH. Očekuje se da će kompresorska stanica, maksimalne snage 4,2 MW i kapaciteta 200.000 m3/h, u pokusnom radu započeti s komprimiranjem prirodnog plina tijekom trećeg tromjesečja 2019. godine.
Izgradnjom kompresorske stanice na postojećem Plinacrovim 75 barskim plinskim transportnim sustavom, omogućit će se transport prirodnog plina iz Republike Hrvatske u smjeru Mađarske. Kao sastavni dio Plinacrova transportnog sustava, kompresorska stanica povećat će fleksibilnost upravljanja postojećim transportnim kapacitetima te omogućiti racionalno povećanje transportnih kapaciteta prema potrebama korisnika, odnosno tržišta. Uz to, osigurat će i postizanje boljih tlačnih uvjeta u transportnom sustavu, čime će se povećati i učinkovitost transportnog sustava. Ovaj projekt ujedno je važan korak u ispunjenju zahtjeva iz Uredbe (EU) br. 2017/1938 o mjerama zaštite sigurnosti opskrbe plinom, kojom se operatorima transportnih sustava u EU propisuje obveza omogućavanja stalnog fizičkog kapaciteta za transport plina u oba smjera (dvosmjernog kapaciteta), na interkonekcijama između država članica Europske unije.

Ključne riječi

plinski transportni sustav; interkonekcija; dvosmjerni protok, kompresorska stanica; diversifikacija dobave; sigurnost opskrbe

Hrčak ID:

214798

URI

https://hrcak.srce.hr/214798

Datum izdavanja:

4.1.2019.

Posjeta: 1.009 *




Uvod

Uredbom EU br. 2017/1938, koja se odnosi na sigurnost opskrbe plinom, operatorima u susjednim državama, članicama EU propisuje se obveza prilagodbe transportnih sustava u svrhu omogućavanja dvosmjernog protoka plina i osiguranja kontinuiranog kapaciteta na interkonekcijama između država članica Europske unije. Transportni sustav Hrvatske ima dvije interkonekcije na koje se primjenjuju odredbe ove Uredbe: Interkonekcija sa Slovenijom na plinovodu Rogatec - Zabok, maksimalnog radnog tlaka 50 bar; Interkonekcija s Mađarskom na plinovodu Dravaszerdahely - Donji Miholjac, maksimalnog radnog tlaka 75 bar. Stari 50-barski transportni sustav koji je izgrađen u razdoblju od 1960. do 2000. imao je za svrhu prihvat plina proizvedenog na domaćim kopnenih poljima, uvoz preko Slovenije, predaju, odnosno prihvat plina na podzemnom skladištu Okoli i isporuku tog energenta kupcima. Novi 75-barski sustav građen od 2001. do 2013. imao je svrhu prihvata plina iz proizvodnih polja u podmorju sjevernog Jadrana, dodatnih količina plina iz uvoza preko Mađarske i isporuku plina kupcima na izlazima iz 75-barskog sustava. Dva sustava povezana su preko šest plinskih čvorova i to na način da se iz 75-barskog sustava dozira višak plina u 50-barski sustav, pri čemu trenutno ne postoji mogućnost komprimiranja viška plina iz 50 u 75-barski sustav. Interkonekcija Dravaszerdahely izgrađena je s ciljem diversifikacije dobave, odnosno da se omogući uvoz dodatnih količina plina u Hrvatsku, budući da kapacitet interkonekcije Rogatec i domaći proizvodni kapaciteti nisu jamčili dostatnu sigurnost opskrbe. Plinovod Dravaszerdahely - Donji Miholjac, kao i pripadajući dijelovi sustava na hrvatskoj i mađarskoj strani, izgrađeni su s mogućnošću dvosmjernog protoka. No, s obzirom na trenutne tlačne uvjete u hrvatskom transportnom sustavu (koji radi na nižem tlaku od mađarskog), nije moguće osigurati stalni dvosmjerni protok. U ovome trenutku ne postoji mogućnost komprimiranja plina na transportnom sustavu te ostvarenje stalnog kapaciteta u smjeru Mađarske još uvijek nije moguće. To su ujedno bili razlozi zbog kojih je Plinacro d.o.o u Desetogodišnjem planu razvoja transportnog sustava (odobrenom od Hrvatske energetske regulatorne agencije - HERA-e) uvrstio izgradnju kompresorske stanice na području središnje Hrvatske. Kompresorska stanica KS1 omogućit će komprimiranje plina u 75-barskom sustavu iz smjera plinskih polja sjevernog Jadrana (ulazna mjerna stanica Pula) te novih količina s budućeg LNG terminala na otoku Krku, kao i mogućnost komprimiranja eventualnih viškova plina iz 50-barskog sustava. Na taj način osigurat će se stalni kapacitet, odnosno protok u smjeru Mađarske.

naftaiplin-38-77-g1.png naftaiplin-38-77-g2.png naftaiplin-38-77-g3.png naftaiplin-38-77-g4.png naftaiplin-38-77-g5.png naftaiplin-38-77-g6.png naftaiplin-38-77-g7.png

References


This display is generated from NISO JATS XML with jats-html.xsl. The XSLT engine is libxslt.