Filozofska istraživanja, Vol. 38 No. 3, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21464/fi38313
Heidegger ili mišljenje arhitekture kroz bitak
Astrit Salihu
; Universiteti i Prishtines, Fakulteti Filozofik, Rr. Eqrem Qabej, nr. 21, XK-10000 Prishtine
Sažetak
Martin Heidegger, poznat kao mislilac bitka, ne ističe se nekom temeljnijom studijom posvećenoj arhitekturi. Njegovo mišljenje o arhitekturi i pitanju stanovanja izloženo je u dva predavanja iz 50-ih godina prošlog stoljeća, kada mu je nakon Drugog svjetskog rata ponovo bilo dopušteno predavati na sveučilištu. Nakon Heideggerovih predavanja došlo je do značajnog obrata u diskursu, koji se može nazvati fenomenološkim obratom u arhitekturi. Otada dolazi do neke vrste preorijentacije diskursa, odnosno do velikog obrata u bavljenju arhitektonskim diskursom izraženog povratkom u obuhvat zaboravljenih aspekata čovjeka, egzistencije, bivstvovanja i života uopće. Prema Heideggeru, pojam mjesta i njegovo shvaćanje predstavlja moment koji je možda najviše intrigirao arhitektonsku debatu o modernizmu. On će potaknuti afirmiranje jednog aspekta koji je bio zanemaren u arhitektonskom diskursu modernizma. Novi nas je kontekst, stvoren na osnovama razvoja tehnologija, uveo u vrtlog moderniteta, brzine, komuniciranja putem gustih mreža koje funkcioniraju istovremeno, sve većeg gibanja i prisustva u ne-mjestima. Na ovim se premisama javljaju mišljenja da se Heideggerove pozicije ne mogu kontekstualizirati ili da su, štoviše, potpuno dekontekstualizirani i ne mogu naći poželjnu primjenu u aktualnoj epohi tehnološkog razvitka. Bez obzira na opredjeljenja za ove modalitete izražavanja u arhitekturi, oba su mišljenja prisutna u onom što poznajemo kao događanje arhitekture, kao nezaustavljive arhitektonske izraze.
Ključne riječi
bitak; stanovanje; arhitektura; prostor; mjesto; ne-mjesto; Martin Heidegger
Hrčak ID:
215038
URI
Datum izdavanja:
13.11.2018.
Posjeta: 2.152 *