Izvorni znanstveni članak
Uzročnik crvene pjegavosti borovih iglica (Dothistroma spp.) u šumskim kulturama običnoga (Pinus sylvestris L.) i crnoga bora (Pinus nigra J. F. Arnold) na području šumarija Pazin i Đurđevac
Jelena Kranjec Orlović
orcid.org/0000-0001-9282-4119
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Svetošimunska 25 10002 Zagreb HRVATSKA
Lara Milošić
; Ulica Matije Gupca 1 48000 Koprivnica HRVATSKA
Antonija Kolar
orcid.org/0000-0002-2709-8584
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Svetošimunska 25 10002 Zagreb HRVATSKA
Marko Boljfetić
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Svetošimunska 25 10002 Zagreb HRVATSKA
Marko Vucelja
orcid.org/0000-0001-9532-1111
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Svetošimunska 25 10002 Zagreb HRVATSKA
Danko Diminić
orcid.org/0000-0001-5549-5870
; Sveučilište u Zagrebu, Šumarski fakultet Zavod za zaštitu šuma i lovno gospodarenje Svetošimunska 25 10002 Zagreb HRVATSKA
Sažetak
Crvena pjegavost uzrokovana patogenom Dothistroma spp. smatra se jednom od najvažnijih mikoza borovih iglica u svijetu zbog svoje rasprostranjenosti u različitim područjima i zbog pridolaska na velikom broju vrsta i podvrsta roda Pinus. U Republici Hrvatskoj prvi je put uočena na crnom boru u okolici Slavonskoga Broda 1963. godine, odakle se proširila i u druga kontinentalna i obalna područja te je otkrivena na više vrsta borova (Pinus spp.), ali zasad postoji malo podataka o njezinoj distribuciji te osjetljivosti različitih domaćina. U ovom je istraživanju provedeno skupljanje i analiza simptomatičnih iglica crnoga i običnoga bora na području šumarija Pazin i Đurđevac tijekom 2015. i 2016. godine radi utvrđivanja brojnosti i stupnja zrelosti plodišta Dothistroma spp. te prisutnosti drugih vrsta potencijalno patogenih gljiva. Istraživanje je potvrdilo uzročnika bolesti, patogena Dothistroma spp., kao dominantnoga na istraživanim iglicama. Prema dobivenim rezultatima patogeneza se crvene pjegavosti borovih iglica te biologija uzročnika u Republici Hrvatskoj poklapaju s onima opisanim u drugim zemljama sličnih ili jednakih klimatskih prilika, iako postoje određene razlike između dvaju istraživanih područja i domaćina, pri čemu se crni bor pokazao osjetljivijom vrstom.
Ključne riječi
Dothistroma; acervuli; zrelost plodišta; obični bor; crni bor; šumske kulture
Hrčak ID:
215652
URI
Datum izdavanja:
14.12.2018.
Posjeta: 1.169 *