Pregledni rad
https://doi.org/10.21857/m16wjc6d19
ZAŠTITA ARHEOLOŠKE BAŠTINE POŽEGE I POŽEŠKE KOTLINE
Kornelija Minichreiter
; Srebrnjak 17a, Zagreb, Hrvatska
Sažetak
Zaštita arheološke baštine Požege i Požeške kotline započela je već 1924. godine zaslugom Julija Kempfa, osnivača Gradskog muzeja Požega, koji je istraživao i prikupljao arheološko blago.
Najstarije nalaze iz požeškoga kraja donio je 1898. godine u Narodni zemaljski muzej u Zagrebu (danas Arheološki muzej u Zagrebu) kutjevački vlastelin Milan Turković, koji je do 1902. u nekoliko navrata donosio prapovijesne i antičke nalaze iz Treštanovaca, Ciglenika, Draganluga, Mitrovca i svojeg vinograda u Kutjevu.
Dolaskom prvog arheologa – Dubravke Sokač Štimac – 1968. godine u Muzej Požeške kotline u Požegi (sada Gradski muzej Požega) započinje sustavno prikupljanje arheološke građe terenskim pregledima i arheološkim istraživanjima. Zahvaljujući suradnji s arheologom Regionalnog zavoda za zaštitu spomenika kulture u Osijeku (Kornelijom Minichreiter), evidentirano je oko 200 arheoloških lokaliteta iz prapovijesti, antike i srednjega vijeka, među kojima je 14 značajnijih upisano u Registar kao zaštićeno kulturno dobro.
U vremenu 1972. – 1980. godine Muzej Požeške kotline u Požegi u suradnji s Regionalnim zavodom za zaštitu spomenika kulture iz Osijeka obavio je u više navrata arheološka istraživanja antičkog naselja i nekropole na zemljištu Treštanovačka gradina kod sela Tekića. U selu Vlatkovac, oko 25 km istočno od Požege, tijekom 1987. godine otkriveni su na nekoliko lokacija i spašeni od uništenja grobovi brončanodobne nekropole grupe Barice-Gređani. U sjevernom dijelu Požege, u Ulici Pavla Radića 41, Gradski muzej Požega (Dubravka Sokač Štimac) u suradnji s Institutom za arheologiju iz Zagreba (Kornelijom Minichreiter) obavio je 1994. godine manja zaštitna arheološka istraživanja u kojima su otkriveni ostaci višeslojnog prapovijesnog naselja koji pripadaju vremenu neolitika – starčevačkoj, a zatim i sopotskoj kulturi te brončanom dobu.
Tijekom 2004., 2006., 2009. i 2010. godine arheolozi s Instituta za arheologiju iz Zagreba (Kornelija Minichreiter i Zorko Marković) i Gradskog muzeja Požega (Dubravka Sokač Štimac) evidentirali su u terenskim pregledima brojne arheološke lokalitete na trasama planiranih brzih cesta radi njihove zaštite. Na trasi brze ceste od Brestovca preko Požege do Pleternice i od Velike do Požege u duljini od 39 km evidentirano je 13 arheoloških lokaliteta, na trasi obilaznice Pleternice u duljini od 8 km evidentiran je jedan arheološki lokalitet, na trasi brze ceste Našice – Pleternica – Lužani u duljini od 62 km u požeškom kraju evidentirano je 7 arheoloških lokaliteta, a na trasi brze ceste od Brestovca do Starog Petrova Sela u duljini od 16 km evidentirana su 3 lokaliteta koja pripadaju Požeško-slavonskoj županiji. Zadani terenski pregledi bili su prvi dio pripremnih radova za izgradnju brzih i veznih cesta te obilaznica većih naselja u požeškome kraju. Zatim je uslijedila registracija – preventivna zaštita lokaliteta u Konzervatorskom odjelu u Požegi. U konzervatorskoj studiji izrađenoj za
svaku trasu brze ceste propisan je sustav mjera zaštite, što je uključivalo obvezu da se na svakom arheološkom lokalitetu prije izgradnje ceste obave zaštitna arheološka iskopavanja kako bi se spasili od nepovratnog uništenja materijalni ostaci iz svih povijesnih razdoblja.
Ključne riječi
terenski pregled; arheološka istraživanja; evidencija arheoloških lokaliteta; Registar zaštićene kulturne baštine; prapovijest; antika; srednji vijek; Požega; Požeška kotlina; Hrvatska
Hrčak ID:
215767
URI
Datum izdavanja:
31.12.2018.
Posjeta: 1.494 *