hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak

IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.

Jakov Jukić

Puni tekst: hrvatski, pdf (165 KB) str. 3-18 preuzimanja: 391* citiraj
APA 6th Edition
Jukić, J. (2001). IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.. Društvena istraživanja, 10 (1-2 (51-52)), 3-18. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/20156
MLA 8th Edition
Jukić, Jakov. "IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.." Društvena istraživanja, vol. 10, br. 1-2 (51-52), 2001, str. 3-18. https://hrcak.srce.hr/20156. Citirano 13.05.2021.
Chicago 17th Edition
Jukić, Jakov. "IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.." Društvena istraživanja 10, br. 1-2 (51-52) (2001): 3-18. https://hrcak.srce.hr/20156
Harvard
Jukić, J. (2001). 'IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.', Društvena istraživanja, 10(1-2 (51-52)), str. 3-18. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/20156 (Datum pristupa: 13.05.2021.)
Vancouver
Jukić J. IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.. Društvena istraživanja [Internet]. 2001 [pristupljeno 13.05.2021.];10(1-2 (51-52)):3-18. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20156
IEEE
J. Jukić, "IDEJNA I KULTUROLOŠKA STRUJANJA U JAVNOM ŽIVOTU HRVATSKOGA NARODA U RAZDOBLJU OD 1918. DO 1941.", Društvena istraživanja, vol.10, br. 1-2 (51-52), str. 3-18, 2001. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/20156. [Citirano: 13.05.2021.]

Sažetak
U modernomu hrvatskom društvu prve se ideologije javljaju početkom
XX. stoljeća. Prvom ideologijom možemo nazvati katoličko-crkvenu,
a vezana je uz ime biskupa Mahniča i utemeljenje
Hrvatskoga katoličkog pokreta; drugom ideologijom možemo
nazvati liberalno-građansku, a vezana je uz ime liberalnoga književnog kritičara
Marjanovića i pojavu moderne u književnosti.
Trećom pak ideologijom možemo nazvati marksističko-komunistič
ku, a vezana je uz Drugi kongres komunističke partije Jugoslavije
u Vukovaru i njegova kruta i dogmatska stajališta. Sigurno je
da je gotovo istodobno nastajanje triju suprotnih i oporbenih
ideologija imalo za posljedicu njihovo još veće homogeniziranje i
suprotstavljanje. U tekstu su podrobno opisana sva tri ideološka
kruga u onodobnom hrvatskom društvu. Zato što ih, unatoč njihovim
razlikama, vezuje isti ideološki diskurs, danas se više valja
baviti njihovim sličnostima nego razlikama. Svejedno, stvari su se
počele mijenjati. Sve su tri ideologije doživjele određenu deideologizaciju
i ubrzanu sekularizaciju. Vidjelo se da ideološka isključivost ničemu
ne vodi i da se društveni problemi ne mogu s pomoć
u ideologije rješavati. S druge strane, nacionalno pitanje u
hrvatskom društvu sve je više izbijalo u prvi plan, a njega se očito
nije moglo razriješiti ideologijom nego samo političkim pragmatizmom.
Stoga slabljenje ideoloških tenzija i jačanje političkoga
diskursa u hrvatskomu društvu.

Hrčak ID: 20156

URI
https://hrcak.srce.hr/20156

[engleski] [njemački]

Posjeta: 784 *