Izvorni znanstveni članak

Prospektivno istraživanje prevencije kontrastne nefropatije u Republici Hrvatskoj

Ana Vujaklija Brajković orcid.org/0000-0002-9374-429X ; Department of Intensive Care Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Marija Križić orcid.org/0000-0003-2411-6350 ; Department of Oncology, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Jakša Babel orcid.org/0000-0001-8405-2737 ; Department of Intensive Care Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Mia Rora ; Department of Intensive Care Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Radovan Radonić ; Department of Intensive Care Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia
Ivan Gornik orcid.org/0000-0001-6146-1327 ; Department of Emergency Medicine, University Hospital Centre Zagreb, Zagreb, Croatia

Sažetak

Cilj: Ispitati protektivnu ulogu hidracije, alkalizacije mokraće (natrijevim bikarbonatom) i visokih doza antioksidansa (N-acetilcistein) u prevenciji kontrastne nefropatije. Materijali i metode: U prospektivnom istraživanju pacijenti su bili podijeljeni u tri skupine: 1) peroralna hidracija, 2) infuzija natrijevog bikarbonata i 3) infuzija N-acetilcisteina (NAC) i NaHCO3. Serumska vrijednost kreatinina, ureje i neutrophil gelatinase-associated lipocalin (NGAL) izmjerene su prije i 48 sati nakon angiografije. Svakom pacijentu izračunati su Mehran bodovi koji predstavljaju rizik razvoja kontrastne nefropatije. Rezultati: U istraživanje je uključeno 106 pacijenata. Sve tri skupine pacijenata imale su usporedive osnovne karakteristike. Prema bodovima po Mehranu, 70 % pacijenata imalo je niski rizik, 24 % srednji i 6 % visoki rizik razvoja kontrastne nefropatije. Nakon kontrastne pretrage bubrežna funkcija bila je očuvana u svih pacijenata (serumski kreatinin 103 (87.0 – 121.5), urea 5.8 (4.9 – 7.6), klirens kreatinina 74.7 (55.3 – 97.6), NGAL 11.4 (5.4 – 19.9)) neovisno o riziku procijenjenom bodovima po Mehranu. Praćenje je završeno za 73 pacijenta (68 %). Dvadeset i dva pacijenta (32 %) razvila su kroničnu bubrežnu insuficijenciju, klasificiranu prema KDIGO smjernicama kao G3a i G3b. Kronična bubrežna insuficijencija razvila se u pacijenata sa šećernom bolesti i u pacijenata koji su imali viši broj bodova prema Mehranu prije dijagnostičke pretrage. Zaključak: Istraživanje je pokazalo da pacijenti s normalnom bubrežnom funkcijom imaju mali rizik razvoja kontrastne nefropatije. U ispitivanoj skupini pacijenata nije zabilježen niti jedan slučaj kontrastne nefropatije bez obzira na vrstu protokola koji je korišten za hidraciju. Naši rezultati ukazuju na to da je adekvatna hidracija ključna u prevenciji kontrastne nefropatije. Nadalje, postoji mogućnost da viši broj bodova po Mehranu može poslužiti kao prediktor razvoja kronične bubrežne bolesti.

Ključne riječi

acetilcistein; bolesti bubrega; kontrastno sredstvo; natrijev bikarbonat; Republika Hrvatska; Registar i broj registracije: ClinicalTrials.gov Identifier: NCT02761577

Hrčak ID:

216325

URI

https://hrcak.srce.hr/216325

Datum izdavanja:

1.3.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.470 *