hrcak mascot   Srce   HID

Speleolog, Vol. 66 No. 1, 2018.

Stručni rad

Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja

Hrvoje Malinar ; Speleološki odsjek PDS Velebit, Zagreb, Hrvatska

Puni tekst: hrvatski, pdf (8 MB) str. 40-47 preuzimanja: 34* citiraj
APA 6th Edition
Malinar, H. (2018). Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja. Speleolog, 66 (1), 40-47. Preuzeto s https://hrcak.srce.hr/216409
MLA 8th Edition
Malinar, Hrvoje. "Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja." Speleolog, vol. 66, br. 1, 2018, str. 40-47. https://hrcak.srce.hr/216409. Citirano 19.05.2019.
Chicago 17th Edition
Malinar, Hrvoje. "Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja." Speleolog 66, br. 1 (2018): 40-47. https://hrcak.srce.hr/216409
Harvard
Malinar, H. (2018). 'Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja', Speleolog, 66(1), str. 40-47. Preuzeto s: https://hrcak.srce.hr/216409 (Datum pristupa: 19.05.2019.)
Vancouver
Malinar H. Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja. Speleolog [Internet]. 2018 [pristupljeno 19.05.2019.];66(1):40-47. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/216409
IEEE
H. Malinar, "Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja", Speleolog, vol.66, br. 1, str. 40-47, 2018. [Online]. Dostupno na: https://hrcak.srce.hr/216409. [Citirano: 19.05.2019.]

Sažetak
Šezdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je na rijeci Lici velika brana za hidroelektranu Senj. Prilikom bušenja stijena za injektiranje pronađene su uz branu špilje s prostranim dvoranama koje su predstavljale opasnost od mogućeg bočnog otjecanja vode iz budućeg akumulacijskog jezera. Za istraživanje tih špilja angažirani su geolozi i speleolozi. Neki od njih su kasnije bili motritelji procesa injektiranja kako ne bi u špilju istjecala injekcijska masa i stvarala materijalne gubitke. Pomnijim proučavanjem utvrđeno je da su te špilje u pleistocenu bile ponori rijeke Like. U postglacijalu (ili možda još u riss/würm interglacijalu) uslijed zatopljenja je došlo do topljenja velike količine snijega i leda. Otvori ponora nisu više mogli gutati svu nadolazeću vodu koja se počela prelijevati preko najnižeg ruba depresije s ponorima. Erozijsko-korozijska snaga vode počela je nizvodno dubiti kanjon Sklope. Kako kroz ponore više nije otjecala voda, započeo je proces zasigavanja, odnosno stvaranja velike količine kalcitnog depozita. U ovom radu preporuča se apsolutno datiranje kalcitnih tvorbi uzimanjem uzoraka najstarijih dijelova depozita i njihovo analiziranje U/Th metodom. Time bi se utvrdilo geološko razdoblje proboja nizvodnog kanjona, a također bi se dobio bolji uvid u klimatske promjene onog doba. Općenito, pouzdani rezultati proučavanja klimatskih promjena u pleistocenu i holocenu trebali bi nam dati bolju predodžbu o današnjim i budućim klimatskim promjenama.

Ključne riječi
rijeka Lika; špilja; U/Th metoda

Hrčak ID: 216409

URI
https://hrcak.srce.hr/216409

[engleski]

Posjeta: 68 *