Stručni rad

Geneza špilje Kruščice u Lici i moguća daljnja istraživanja

Hrvoje Malinar ; Speleološki odsjek PDS Velebit, Zagreb, Hrvatska

Sažetak

Šezdesetih godina prošlog stoljeća izgrađena je na rijeci Lici velika brana za hidroelektranu Senj. Prilikom bušenja stijena za injektiranje pronađene su uz branu špilje s prostranim dvoranama koje su predstavljale opasnost od mogućeg bočnog otjecanja vode iz budućeg akumulacijskog jezera. Za istraživanje tih špilja angažirani su geolozi i speleolozi. Neki od njih su kasnije bili motritelji procesa injektiranja kako ne bi u špilju istjecala injekcijska masa i stvarala materijalne gubitke. Pomnijim proučavanjem utvrđeno je da su te špilje u pleistocenu bile ponori rijeke Like. U postglacijalu (ili možda još u riss/würm interglacijalu) uslijed zatopljenja je došlo do topljenja velike količine snijega i leda. Otvori ponora nisu više mogli gutati svu nadolazeću vodu koja se počela prelijevati preko najnižeg ruba depresije s ponorima. Erozijsko-korozijska snaga vode počela je nizvodno dubiti kanjon Sklope. Kako kroz ponore više nije otjecala voda, započeo je proces zasigavanja, odnosno stvaranja velike količine kalcitnog depozita. U ovom radu preporuča se apsolutno datiranje kalcitnih tvorbi uzimanjem uzoraka najstarijih dijelova depozita i njihovo analiziranje U/Th metodom. Time bi se utvrdilo geološko razdoblje proboja nizvodnog kanjona, a također bi se dobio bolji uvid u klimatske promjene onog doba. Općenito, pouzdani rezultati proučavanja klimatskih promjena u pleistocenu i holocenu trebali bi nam dati bolju predodžbu o današnjim i budućim klimatskim promjenama.

Ključne riječi

rijeka Lika; špilja; U/Th metoda

Hrčak ID:

216409

URI

https://hrcak.srce.hr/216409

Datum izdavanja:

7.2.2019.

Podaci na drugim jezicima: engleski

Posjeta: 1.105 *