Arti musices, Vol. 49 No. 2, 2018.
Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.21857/94kl4cxdlm
Upravljanje operom u Istri i Dalmaciji (1861-1918): preliminarni pregled
Cristina Scuderi
; Karl Franzens Universität Graz, Institut für Musikwissenschaft, Graz, Austria
Sažetak
Dosad nije bilo mnogo istraživanja o temama vezanima za upravljanje operom u kazalištima na istočnoj obali Jadrana, osobito u povijesnom razdoblju između 1861. i 1918. Kazališta o kojima je riječ u ovome tekstu bila su različita po važnosti i veličini; dapače, mogla su dobivati subvencije od vlade i grada, ili samo od dioničara. Proučavanje korespondencije između impresarija i kazališne uprave pomaže nam u razumijevanju glavnih zahtjeva i pitanja koja su postavljali impresariji u želji da organiziraju opernu sezonu. Impresariji su obično tražili obavijesti o pitanjima poput iznosa potpore (dote) ili poreza, o tipovima predstava koje bi privukle što veći broj publike, o trajanju sezone ili broju loža koje im stoje na raspolaganju. Prema informacijama iznesenim u preliminarnom ugovoru impresario bi nastavio sastavljati cijeli projekt. Natjecanje između impresarija bilo je intenzivno, a katkad je rezultiralo i denuncijacijama. Najviše zainteresiranih impresarija dolazilo je iz Milana (u to vrijeme glavnog opernog središta Italije), ali i iz drugih gradova poput Rima, Venecije ili Bologne, a bilo je i ponuda iz Osijeka, Zagreba ili Brna. S obzirom na to da se radilo o dugom putovanju, organizacija se nije zaustavljala samo na jednome gradu, nego je nastojala turnejom obuhvatiti više priobalnih gradova. Činjenica da je velik dio pjevača, scenografi je, kostima i partitura stizao morskim putem, izazivala je velike organizacijske probleme kada su vremenski uvjeti bili loši. Impresariji su plaćali za isporuku svih materijala, a imali su i brojne druge troškove, više nego što bi imali prije 1861. Neki od tih troškova mogli su se smanjiti ako bi između kazališnih uprava postojale uhodane mreže. Ovakav oblik suradnje bio je iznimno potreban već 1870. godine. Pietro Ciscutti, utemeljitelj Politeame u Puli, pokušao je tako utvrditi sporazum između kazališta u Puli, Rijeci i Zadru – koji su prihvatila i ona u Dubrovniku i Šibeniku. Ipak, uvjeti za konsolidaciju takvog sustava nažalost nisu bili ostvareni.
Ključne riječi
opera; upravljanje; istočnojadranska obala; impresariji; Habsburško carstvo
Hrčak ID:
216707
URI
Datum izdavanja:
11.2.2019.
Posjeta: 1.231 *