hrcak mascot   Srce   HID

Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3

KOMUNIKATIVNI ČIMBENICI POVEZANI S ASERTIVNOŠĆU MEĐU ČLANOVIMA ZDRAVSTVENOG OSOBLJA U SVAKODNEVNOJ KLINIČKOJ PRAKSI U SLOVENIJI

Silva Roncelli Vaupot ; Fakultet za zdravstvene znanosti, Slovenj Gradec, Slovenija
Danica Železnik ; Fakultet za zdravstvene znanosti, Slovenj Gradec, Slovenija

Puni tekst: engleski, pdf (433 KB) str. 149-158 preuzimanja: 181* citiraj
APA 6th Edition
Roncelli Vaupot, S. i Železnik, D. (2018). COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE. Informatologia, 51 (3-4), 149-158. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3
MLA 8th Edition
Roncelli Vaupot, Silva i Danica Železnik. "COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE." Informatologia, vol. 51, br. 3-4, 2018, str. 149-158. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3. Citirano 27.02.2020.
Chicago 17th Edition
Roncelli Vaupot, Silva i Danica Železnik. "COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE." Informatologia 51, br. 3-4 (2018): 149-158. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3
Harvard
Roncelli Vaupot, S., i Železnik, D. (2018). 'COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE', Informatologia, 51(3-4), str. 149-158. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3
Vancouver
Roncelli Vaupot S, Železnik D. COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE. Informatologia [Internet]. 2018 [pristupljeno 27.02.2020.];51(3-4):149-158. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3
IEEE
S. Roncelli Vaupot i D. Železnik, "COMMUNICATIVE FACTORS ASSOCIATED WITH ASSERTIVENESS IN SLOVENIAN NURSING STAFF IN CLINICAL PRACTICE", Informatologia, vol.51, br. 3-4, str. 149-158, 2018. [Online]. https://doi.org/10.32914/i.51.3-4.3

Sažetak
Cilj ovog istraživanja je bio analizirati asertivnost medicinskih sestara i asistenata iz zdravstvene njege u njihovoj svakodnevnoj kliničkoj praksi. Dodatno nas je zanimalo da li je asertivnost vezana za spol, dob, godine radnog iskustva, obrazovanje ili samopoštovanje. Od zdravstvenog osoblja se očekuje da imaju visoku razinu asertivnosti kako bi ostvarili optimalnu profesionalnu komunikaciju i radnu učinkovitost. Koristili smo presječno istraživanje i prikladno uzorčenje. U studiji je sudjelovalo ukupno 303 članova zdravstvenog osoblja (88,8 % žena i 11,2 % muškaraca, u dobi između 21 i 58 godina) iz sjeveroistočnog dijela Slovenije. Sudionici su zamoljeni da ispune anonimni upitnik koji se sastojao od Rathus upitnika asertivnosti i Rosenbergove skale samopoštovanja. Uzorak je uključio 44,6 % medicinskih sestara i 55,4 % asistenata u zdravstvenoj njezi s u prosjeku 15,9 ± 10,1 godina radnog iskustva. Općenito je razina asertivnosti prema Rathusovoj ljestvici bila malo pod sredinom = +4.0 (SD 17.2). Muški članovi zdravstvenog osoblja su bili znatno asertivniji nego ženske (p = 0.024). Pozitivna povezanost je zabilježena između asertivnosti i samopoštovanja (p <0,001). Nismo dokazali značajniju povezanosti između asertivnosti i starosti, godina iskustva ili razine obrazovanja. Članovi zdravstvenog osoblja su prijavili nisku razinu asertivnosti, što je u skladu s prethodnim studijama na ovom području. Poboljšanje asertivnosti do pacijenata i ostalog zdravstvenog osoblja može doprinijeti poboljšanju kvalitete njege i skrbi do pacijenta.

Ključne riječi
asertivnost; samopouzdanje; komunikacija; njegovatelji

Hrčak ID: 217564

URI
https://hrcak.srce.hr/217564

[engleski]

Posjeta: 318 *