APA 6th Edition Jović, D. (2018). Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta. Revija za sociologiju, 48 (3), 359-394. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4
MLA 8th Edition Jović, Dejan. "Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta." Revija za sociologiju, vol. 48, br. 3, 2018, str. 359-394. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4. Citirano 20.01.2021.
Chicago 17th Edition Jović, Dejan. "Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta." Revija za sociologiju 48, br. 3 (2018): 359-394. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4
Harvard Jović, D. (2018). 'Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta', Revija za sociologiju, 48(3), str. 359-394. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4
Vancouver Jović D. Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta. Revija za sociologiju [Internet]. 2018 [pristupljeno 20.01.2021.];48(3):359-394. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4
IEEE D. Jović, "Europa izvan Europske unije? Nove dileme pri definiranju europskog identiteta", Revija za sociologiju, vol.48, br. 3, str. 359-394, 2018. [Online]. https://doi.org/10.5613/rzs.48.3.4
Sažetak Odlukom Ujedinjenog Kraljevstva da napusti Europsku uniju, kao i usporavanjem procesa proširenja Europske unije na zemlje Zapadnog Balkana i Tursku, pojavila se nova fraza u europskom političkom rječniku: Europa izvan Europske unije. Ta fraza, koju promoviraju tvorci britanske vanjske politike, vraća na dnevni red raspravu o europskom identitetu. U ovom članku analiziraju se kompleksni i različiti odgovori na pitanja kao što su tko je, što je, kad je i gdje je Europa, gdje je njezina granica i tko su Drugi u odnosu na nju. Pitanju identiteta Europe pristupa se iz konstruktivističke perspektive, kroz analizu definiranja Sebstva i Drugosti. Iako je Europa nakon Hladnog rata proklamirala kao svoj cilj ujedinjenje i emancipaciju od Drugih, ona je ostala vezana uz Sjedinjene Američke Države kroz koncept euroatlantizma, a u nekim aspektima i uz Rusiju kroz ideju o Euroaziji. U suvremenim okolnostima Europska je unija sve udaljenija od ideala o jednoj i ujedinjenoj Europi. Umjesto toga, ona više liči na lȕk, sa svojim jezgrom, unutarnjom i izvanjskoj periferijom, kao i s vanjskim akterima koji su polupovezani s Europom zbog povijesnih i strateških razloga. Zbog toga se postavlja pitanje je li Europu uopće moguće definirati kao cjelinu u odnosu na njezine susjede i na druge zainteresirane aktere (Rusiju, SAD i Tursku) ili je njezin identitet određen upravo nemogućnošću takvoga jednoznačnog definiranja.