Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.15644/asc53/1/5
Upitnik za procjenu percepcije djece u Hrvatskoj: dvije domene za mjerenje oralnoga zdravlja
Darko Pop Acev
orcid.org/0000-0002-5520-9181
; Katedra za ortodonciju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
Martina Brumini
orcid.org/0000-0002-0826-2377
; Dom zdravlja Primorsko-goranske županije, Kresimirova, Rijeka, Hrvatska
Martina Šlaj
; Zavod za ortodonciju, Sveučilište u Zagrebu, Stomatološki fakultet, Zagreb, Hrvatska
Višnja Katić
orcid.org/0000-0003-3299-8306
; Katedra za ortodonciju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska
Stjepan Špalj
orcid.org/0000-0003-4836-3903
; Katedra za ortodonciju, Sveučilište u Rijeci, Medicinski fakultet, Rijeka, Hrvatska; Katedra za dentalnu medicinu, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Fakultet za dentalnu medicinu i zdravstvo, Osijek, Hrvatska
Sažetak
Cilj: Provesti međukulturnu prilagodbu i testiranje psihometrijskih svojstava Upitnika o dječjoj percepciji (engl. Child Perceptions Questionnaire – CPQ), kratke inačice od osam čestica za dob od 11 do 14 godina: regresijske (engl. Regression Short Form – RSF:8) i čestične (engl. Item Short Form–ISF:8). Materijali i metode: Uzorak je obuhvatio 237 ortodontskih pacijenata u dobi od 11 do 14 godina na dvjema sveučilišnim stomatološkim klinikama u Hrvatskoj. Procijenjena je strukturna i konstruktna valjanost, pouzdanost i prikladnost. Intraoralni pregled uključivao je procjenu intenziteta karijesa i malokluzije. Rezultati: Dvije dimenzije, umjesto prvotno predloženih četiriju, prikladnije su za procjenu kvalitete života povezane s oralnim zdravljem (engl. Oral Health-Related Quality of Life – OHRQoL) s oba instrumenta – ISF:8 i RSF:8 (60,05 % i 52,24 % varijance; α = 0,56 – 0,85). Oralni
simptomi i funkcionalna ograničenja originalnog instrumenta grupirani su u jednu dimenziju koja definira oralnu funkciju, a emocionalno i društveno blagostanje dimenzija je psihosocijalnog blagostanja. Instrumenti mogu otkriti razlike između osoba s niskim i visokim intenzitetom karijesa te malokluzije. Stabilni su kada nema promjena oralnih uvjeta, a u stanju su detektirati razlike uzrokovane korekcijom malokluzije ortodontskom terapijom (p < 0,05). Zaključak: CPQ od osam čestica ima dobra psihometrijska svojstva, no u Hrvatskoj su prikladnije dvije umjesto četiri dimenzije za procjenu OHRQoL-a u dobi između 11 i 14 godina.
Ključne riječi
adolescent; oralno zdravlje; kvaliteta života; prikupljanje podataka o zdravlju zubi; ponovljivost rezultata
Hrčak ID:
218003
URI
Datum izdavanja:
19.3.2019.
Posjeta: 2.585 *