Pregledni rad
https://doi.org/10.31724/rihjj.44.2.8
Teorija polistilizma kao alata za analizu suvremene glazbe u poslijesovjetskome kulturnom prostoru: neki terminološki aspekti
Baiba Jaunslaviete
; Jāzeps Vītols Latvian Academy of Music
Sažetak
Cilj je ovoga rada analizirati određene ključne pojmove povezane s polistilizmom – nazivom koji je prvi definirao Alfred Schnittke 1971. godine i koji je bio široko upotrebljavan u poslijesovjetskome kulturnom prostoru. U radovima različitih muzikologa s engleskoga govornog područja, naziv polistilizam rijetko se pojavljuje i uglavnom u odnosu sa Schnittkeovom vlastitom glazbom, dok su povezani pojmovi kolaža i posuđivanja znatno više obuhvaćeni. Međutim, kolaž se može smatrati samo dijelom polistilizma zato što uključuje samo oštre stilističke jukstapozicije, a ne odražava druge oblike stilističke interakcije koji bi se mogli opisati kao difuzni ili simbiotički polistilizam. Teorija posuđivanja, s druge strane, pokriva kronološki širok glazbeni raspon (tehniku cantus firmus, quodlibet, parafrazu i dr.), ali ne odražava specifičnosti glazbe 20. i 21. stoljeća. Prednost je polistilizma i srodnih naziva u njihovoj mogućnosti da uzmu u obzir te specifičnosti te bi se stoga trebala poticati njihova šira integracija u međunarodni muzikološki leksikon.
Ključne riječi
polistilizam nalik kolažu; difuzni polistilizam; posuđivanje
Hrčak ID:
218045
URI
Datum izdavanja:
21.3.2019.
Posjeta: 3.107 *