Izvorni znanstveni članak
https://doi.org/10.5513/JCEA01/20.1.2215
Produktivnost i kvaliteta krmnih trava u jugozapadnom dijelu Panonske nizine
Tihomir Čupić
orcid.org/0000-0001-7491-9800
; Department for Breeding and Genetics of Forage Crops, Agricultural Institute Osijek, Osijek, Croatia
Ivan Varnica
orcid.org/0000-0001-8507-345X
; Institute for Seeds and Seedlings, Croatian Center for Agriculture, Food and Rural Affairs, Osijek, Croatia
Goran Jukić
orcid.org/0000-0003-3945-8185
; Institute for Seeds and Seedlings, Croatian Center for Agriculture, Food and Rural Affairs, Osijek, Croatia
Goran Krizmanić
; Department for Breeding and Genetics of Forage Crops, Agricultural Institute Osijek, Osijek, Croatia
Marijana Tucak
; Department for Breeding and Genetics of Forage Crops, Agricultural Institute Osijek, Osijek, Croatia
Svetislav Popović
; Department for Breeding and Genetics of Forage Crops, Agricultural Institute Osijek, Osijek, Croatia
Ivan Babić
; Dairy farming, Belje d.d., Mece, Croatia
Aleksandar Simić
orcid.org/0000-0002-7605-3796
; Faculty of Agriculture, University of Belgrade, Belgrade, Serbia
Sažetak
Istraživanje je imalo za cilj komparirati produktivnost i kvalitetu nekoliko vrsta trava u klimatskim uvjetima jugoistočne Europe. Istraživanje je provedeno tijekom 2012. i 2013. godine u jugozapadnom dijelu Panonske nizine (okolica Osijeka, Hrvatska). U pokusu su istraživani klupčasta oštrica, mačji repak, talijanski, hibridni i engleski ljulj u 4 repeticije. Provedene su 3 košnje po godini ili 6 otkosa za svaku vrstu tijekom pokusa. Rezultati su pokazali da postoje značajne statističke razlike za sva istraživana svojstva između vrsta, godina i njihove interakcije na nivou P˂0,05. U prosjeku, najveći prinos suhe tvari ostvaren je tijekom prve godine uporabe (10,4 i 9,1 t/ha). U prosjeku za dvije godine korištenja, najveći prinosi suhe tvari imali su talijanski ljulj i klupčasta oštrica. Rezultati kvalitete pokazali su da je klupčasta oštrica bila najmanje probavljiva, jer je sadržavala preko 700 g/kg vlakna topiva u neutralnom detrđentu (NDF) i 450 g/kg vlakna topiva u kiselom detrđentu (ADF), za razliku od engleskog ljulja koji je imao 559 i 327 g/kg NDF i ADF. Energetski najproduktivniji je bio talijanski ljulj sa proizvodnim potencijalom od 19.739 litara mlijeka uz mliječnu mast od 4%. Na osnovu proteina najprinosnija je bila klupčasta oštrica, koja može proizvesti 11.878 litara mlijeka iz 713 kg proteina u jednoj godini. Rezultati pokazuju da niti jedna testirana trava nije imala balansiran odnos proteina i energije.
Ključne riječi
kvaliteta; NEL; prinos; probavljivost; trave
Hrčak ID:
218120
URI
Datum izdavanja:
19.3.2019.
Posjeta: 1.163 *